Izvješće o aktivnostima Geofizičkog odsjeka PMF-a

1996 – 2005

Geofizički odsjek PMF-a nastao je iz Geofizičkog zavoda, koji se razvio iz meteorološke postaje. Ta je postaja započela radom 1. prosinca 1861. godine u okviru kabineta za fiziku Kraljevske velike realke u Zagrebu na Griču br. 3.

Današnji Geofizički odsjek sastoji se od dva dijela: Geofizičkog zavoda «Andrija Mohorovičić» i Seizmološke službe Republike Hrvatske. U okviru odsjeka djeluje i Središnja geofizička knjižnica. Radom odsjeka rukovodi pročelnik, koji je ujedno i predstojnik Geofizičkog zavoda. Od 1996. do 2005. pročelnici su bili prof. dr. sc. Mirko Orlić (1996-2000), prof. dr. sc. Marijan Herak (2000-2004) i prof. dr. sc. Davorka Herak (2004- ). Voditelj Seizmološke službe RH je mr. sc. Vlado Kuk (1985- ).

Zaposlenici Geofizičkog zavoda u razdoblju 1996 – 2005 bili su: redoviti profesori – dr. sc. Marijan Herak, dr. sc. Mirko Orlić, dr. sc. Ivan Penzar (umirovljen 1999.), dr. sc. Dragutin Skoko (umirovljen 2000.), dr. sc. Vladis Vujnović (umirovljen 2003.); izvanredni profesori – dr. sc. Branko Grisogono (od 2003.), dr. sc. Davorka Herak (od 2000.), dr. sc. Nadežda Šinik (umirovljena 1999.); docenti – dr. sc. Zvjezdana Bencetić Klaić, dr. sc. Inga Lisac (umirovljena 1997.) i dr. sc. Snježana Markušić. Viši predavači su dr. sc. Josip Juras (umirovljen 2001.) i dr. sc. Zoran Pasarić (od 2001.). Viši asistent je dr. sc. Antun Marki, a asistenti-znanstveni novaci su mr. sc. Danijel Belušić (od 2001.), mr. sc. Ivana Herceg Bulić (od 1997.), mr. sc. Ivan Lokmer (1997–2005.), mr. sc. Maja Telišman Prtenjak (od 1996.), mr. sc. Giuliana Verbanac (od 2002.), te Iva Kavčič, dipl. inž. (od 2004.), Marko Pavić, dipl. inž. (od 2004.) i Eugen Vujić, dipl. inž (od 2004.). Stručni suradnik je dr. sc. Miroslava Pasarić. Bibliotekarka Središnje geofizičke biblioteke je Katarina Gajić. Stručnu administraciju vodi Lovorka Sokolić. Zlatko Matica je viši tehničar, a Zdenko Frelih i Mario Šobar su samostalni tehničari. Spremačice su Vesnica Batina (od 2004.), Katica Kapusta (umirovljena 1998.), Marica Prpa (umirovljena 2004.) i Lidija Vrabac (od 1998.).

U okviru Geofizičkog zavoda djeluje Mareografska postaja u Bakru. Postaja je utemeljena 1929. i potpuno je obnovljena i osuvremenjena 2005. godine. Registracije mareografa u Bakru redovito se obrađuju i objavljuju, te su poslužile kao temelj za izradu brojnih znanstvenih i stručnih radova. Voditelj mareografske postaje je prof. dr. sc. Mirko Orlić. Zavod ima i meteorološke opservatorije na Puntijarki i Horvatovcu.

Seizmološka služba Republike Hrvatske pri Geofizičkom odsjeku PMF-a trenutno održava 7 stalnih i 3 privremene seizmološke postaje. Tijekom posljednjih 10 godina uspostavljeno je ukupno 5 novih postaja, tako da je sada na području Hrvatske, (uz tri seizmološke postaje za potrebe znanosti) u pogonu ukupno 13 seizmografa. Samo je jedan od njih analogni s mehaničkim zapisom, dok su svi ostali suvremeni digitalni širokopojasni. Sa devet seizmoloških postaja podaci se šalju u centralni opservatorij u Zagrebu u realnom vremenu, i to sa sedam putem CARNeta, s jedne putem satelitskoga linka, te s jedne putem telefonske linije. U zadnjem desetogodišnjem razdoblju s područja Hrvatske i susjednih područja registrirano je ukupno oko 15.000 potresa, od kojih je 13.420 pouzdano locirano. Podaci se razmjenuju i šalju u relevantne međunarodne i susjedne seizmološke centre.

U okviru Seizmološke službe Hrvatske održava se i mreža akcelerografa – instrumenata za registriranje jakih potresa, koji za razliku od seizmografa nisu u permanentnome pogonu, već se automatski aktiviraju samo u slučajevima pojave jačih potresa na lokacijama gdje su instalirani. Tijekom zadnjih 10 godina radilo se na zamjeni starih, analognih, modernim digitalnim instrumentima, te je sada u pogonu 11 digitalnih i 6 analognih akcelerografa. U tom je razdoblju mrežom akcelerografa prikupljeno ukupno 59 registracija od 37 jačih potresa.

Značajan segment rada Seizmološke službe Hrvatske jest i prikupljanje, analiza i arhiviranje makroseizmičkih podataka, tj. podataka o učincima potresa iskazanih stupnjevima makroseizmičkih ljestvica. Valja ovdje spomenuti, a što vrijedi i za mikroseizmičke podatke, odnosno registracije seizmografa, da je sa sustavnim i permanentnim prikupljanjem, obradom i arhiviranjem makroseizmičkih podataka započeo još Andrija Mohorovičić, tako da oba hrvatska seizmološka arhiva – i mikroseizmički sa oko 30.000 lociranih potresa i makroseizmički sa oko 12.000 podataka o 549 potresa, predstavljaju danas jedne od najkvalitetnijih i najpotpunijih u svijetu. Glede aktivnosti makroseizmičkog sektora Seizmološke službe u zadnjih 10 godina, valja spomenuti da je u tom razdoblju makroseizmički obrađeno 216 potresa, od kojih je za 19 dio podataka prikupljen i neposrednim obilascima terena zahvaćenih potresima.

Rezultat desetogodišnjeg permanentnog dežurstva u okviru Seizmološke službe Hrvatske (dio tih dežurstava čini pripravnost), jest oko 400 obavijesti relevantnim državnim službama i institucijama, te sredstvima javnoga priopćavanja o osnovnim značajkama potresa koji su se makroseizmički osjetili na području Hrvatske.

Zaposlenici Seizmološke službe RH: mr. sc. Vlado Kuk, voditelj Seizmološke službe, te mr. sc. Ivo Allegretti, dr. sc. Davorka Herak (do 1. 12. 2000.), mr. sc. Krešimir Marić, mr. sc. Anđelka Milošević, mr. sc. Ivica Sović, Ines Ivančić, dipl. inž., Krešimir Kuk, dipl., inž. (od 1. 12. 2000.) i samostalni tehničar Vladimir Pečatnik.

Od 1984. Geofizički zavod «Andrija Mohorovičić» izdaje znanstveni časopis s međunarodnom recenzijom Geofizika. Urednici časopisa Geofizika od 1996. do 2005. bili su prof. dr. sc. Marijan Herak (1993–2003) i doc. dr. sc. Zvjezdana Bencetić Klaić (od 2003).

Tijekom posljednjih deset godina na Geofizičkom odsjeku bilo je većih investicijskih ulaganja u objekt kao i nabave opreme potrebne za znanstvena istraživanja u geofizici. Tako je npr. zgrada klimatizirana, zamijenjena je vanjska stolarija na cijeloj podrumskoj etaži, nabavljena je nova kotlovnica, uređeno je parkiralište. Također je uređena računalna učionica za studente (sa devet računala). Predavaone su opremljene LCD projektorima i računalima. Zgrada opservatorija na Puntijarki je renovirana. Mareografska postaja u Bakru je potpuno obnovljena. Nabavljeni su novi seizmografi, mareografi, automatska meteorološka postaja te uređaji za geomagnetska mjerenja. Krajem 2005. godine u prostorijama Geofizičkog odsjeka uređene su i opremljene memorijalne prostorije Andrije Mohorovičića. U prostorijama su izloženi izvorni rukopisi i dokumenti vezani uz život i rad akademika A. Mohorovičića, te obnovljeni instrumenti koje je nabavio za potrebe znanstvenog i nastavnog rada u geofizici.

Radni stol Andrije Mohorovičića izložen u memorijalnoj sobi na Geofizičkom odsjeku PMF-a

Dodiplomska i poslijediplomska nastava iz geofizike

Nastavni program geofizike čvrsto se naslanja na bazično obrazovanje iz fizike i matematike koje studenti stječu na prve dvije godine studija na Fizičkom odsjeku PMF-a. Tijekom vremena, sadržaji predmeta stalno su unapređivani u skladu s razvojem struke i najnovijim znanstvenim spoznajama.

Studij geofizike na PMF-u jedinstven je po tome što se inzistira na relativno širokom općem geofizičkom obrazovanju prije specijalizacije po pojedinim strukama. Tako npr. budući seizmolozi obavezno uče osnove dinamičke meteorologije i dinamike fluida, a meteorolozi i oceanografi teoriju elastičnosti, seizmologiju i seizmometriju. U razdoblju od 1996. do 2005. dva puta se nadopunjavao i mijenjao nastavni plan i program studija geofizike. Prvi puta je to napravljeno 1998/1999., a drugi puta u okviru prilagodbe studija Bolonjskom procesu u ak. god. 2004/2005. Novim programom predviđamo daljnje osuvremenjavanje predavanja, te još veće jačanje zajedničkih općih osnova geofizike, kako bi studenti imali što veće mogućnosti zapošljavanja u raznim strukama. Razredbeni postupak i upis na studij geofizike provodi se pri studentskoj službi na Fizičkom odsjeku PMF-a.

Osim nastave na Geofizičkom odsjeku njegovi su nastavnici uključeni i u nastavu na drugim odsjecima PMF-a, te na Sveučilištima u Splitu i Osijeku.

Poslijediplomski studij nalazi se pod okriljem poslijediplomskog studija fizike. Postoje dva smjera: Fizika atmosfere i mora (voditelj: prof. dr. sc. Mirko Orlić) i Fizika unutrašnjosti Zemlje (voditelj: prof. dr. sc. Marijan Herak). Studij je jedini takve vrste u Hrvatskoj.

Razvoj znanstvene djelatnosti

Znanstvena istraživanja na Geofizičkom odsjeku odvijaju se u nekoliko smjerova – meteorologija, aeronomija, fizička oceanografija, seizmologija i fizika čvrste Zemlje, a posljednjih godina i u području geomagnetizma.

Meteorološka istraživanja provodila su se većinom u okviru tri znanstvena projekta financirana od nadležnog Ministarstva: Međudjelovanje atmosfere s morem (br. 119299), Sustav atmosfera-Jadran (br. 0119330) i Valovi i turbulencija u atmosferi (br. 0119339). Ukupno je u znanstvenim istraživanjima sudjelovalo dvanaest istraživača sa Geofizičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta. Danas ih je aktivno šest (tri doktora znanosti i tri magistra znanosti), dok su ostali umirovljeni. Rezultati znanstvenih istraživanja, od kojih su neka provedena u suradnji s domaćim (Državni hidrometeorološki zavod, Institut Ruđer Bošković, Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada) i inozemnim srodnim institucijama (Météo France, Toulouse, Francuska; Sveučilište u Solunu, Grčka; Sveučilišta u Stockholmu i Uppsali, Švedska; Sveučilište u Utrechtu, Nizozemska; Desert Research Institute, SAD), objavljeni su u jednoj knjizi, šest poglavlja u knjigama, jednom udžbeniku i 42 rada s međunarodnom recenzijom. Dio rezultata također je prezentiran putem tri pozvana predavanja i 42 izlaganja na domaćim i međunarodnim znanstvenim skupovima, a izrađene su i dvije doktorske disertacije te šest magistarskih radnji.

Nastavljeno je proučavanje obalne cirkulacije (Grisogono i Oerlemans, 2002; Telišman Prtenjak i Grisogono, 2002; Telišman Prtenjak, 2003; Nitis i sur., 2005). Između ostalog, ustanovljeno je da složena topografija sjevernog Jadrana znatno utječe na polje mezoskalnog atmosferskog strujanja, dok je utjecaj nehomogenosti kopnene podloge mnogo manji. K tome, uz već otprije poznatu protusatnu rotaciju u Senju, ustanovljeno je da ista postoji i u Malinskoj. Uz obalnu cirkulaciju ispitana je i cirkulacija obronka (Bencetić Klaić i sur., 2002; Bencetić Klaić i Nitis, 2002; Bencetić Klaić i sur., 2003). Ova, također termalno-inducirana cirkulacija, uspostavlja se tijekom ljetnih neporemećenih dana na južnim padinama Medvednice. Noću je cirkulaciona ćelija nad Zagrebom najniža (do oko 400 m), dok u kasnim poslijepodnevnim satima poprima maksimalnu vrijednost (do oko 1200 m). Daljnja hipotetička urbanizacija Zagreba ne bi promijenila ni strukturu niti dnevni hod ove ćelije, već bi samo rezultirala redukcijom brzine prizemnog vjetra u neposrednoj blizini novourbaniziranog područja. Nadalje, pokazalo se da cirkulacija obronka katkad može nepovoljno djelovati na kakvoću zraka. To se događa onda kad onečišćujuće tvari ostanu 'zarobljene' unutar ćelije te stoga više puta kruže nad istim područjem.

Dio istraživanja posvećen je strukturi i varijacijama atmosferskog graničnog sloja nad različitim podlogama (Cvitan i sur., 2002; Grisogono i Enger, 2004; Parmhed i sur., 2005; Jeričević i Grisogono, 2006) te su predložene metode modeliranja visine sloja miješanja nad urbanim područjem i profila vjetra u statički stabilnim uvjetima.

Istraživanja bure (Bencetić Klaić i sur. 2003; Belušić i Bencetić Klaić, 2004; Belušić i sur. 2004) potvrdila su postojanje topografski-induciranih anomalija potencijalne vrtložnosti u zavjetrini Dinarida te su pružila nova saznanja o udarima bure. Ustanovljeno je da kvaziperiodičnosti udara ovisi o strukturi troposfere te da je zamiranje pulsacija bure usko povezano s pojavom mlazne struje u gornjoj troposferi. Nadalje, valja istaći novu predloženu metodu prognoze udara koja se odlikuje jednostavnošću te se lako može implementrirati u postojeće prognostičke meteorološke modele.

Dio aktivnosti bio je usmjeren i na modeliranje kakvoće zraka (Klaić, 1996; Bencetić Klaić i Beširević 1998; Peljto i Bencetić Klaić, 1998; Bencetić Klaić, 2003; Kos i sur., 2004; Bešlić i sur., 2005). Razvijen je model daljinskog prijenosa sumpornih spojeva u atmosferi. Njegova primjena na područje Hrvatske pokazala je da koncentracije i taloženja sumpornih spojeva opadaju od sjeverozapada ka jugoistoku. Također je razvijen i čestični stohastički model Lagrangeovog tipa koji je pogodan za praćenje rasapa onečišćujućih tvari nad kompleksnom topografijom. Konačno, na temelju tunelskih mjerenja pronađene su empiričke veze između koncentracija čestica PM10 i plinova CO, NO i NO₂ i gustoće prometa.

Istraživanja u području fizičke oceanografije provodila su se u okviru dva projekta što ih je financiralo nadležno Ministarstvo (Međudjelovanje atmosfere s morem – br. 119299 i Sustav atmosfera-Jadran – br. 0119330), jednog nacionalnog projekta (Jadran) kao i desetak međunarodnih projekata (od kojih su se najznačajnijima pokazali hrvatsko-američki projekt EACE, hrvatsko-slovensko-talijanski projekt ADRICOSM i hrvatsko-europski projekt ESEAS-RI). U radu je bila angažirana nevelika grupa s Geofizičkog odsjeka PMF-a koja se tijekom proteklog desetgodišnjeg razdoblja povećala s dva na četiri istraživača. Zbog opsežnosti posla bilo je potrebno povezivanje sa srodnim grupama u Hrvatskoj (Hrvatski hidrografski institut u Splitu, Institut za oceanografiju i ribarstvo u Splitu, Centar za istraživanje mora Instituta Ruđer Bošković u Rovinju) i u inozemstvu (posebno iz SAD-a i Italije). Težište istraživanja bilo je na fizikalnim procesima u Jadranu i njihovoj ovisnosti o djelovanju atmosfere, a rad je evoluirao od empirijske i teorijske analize u prve pokušaje da se prognoziraju procesi u hrvatskom obalnom području.

Stalna mjerenja vršila su se na Mareografskoj postaji u Bakru. U proteklom je razdoblju postaja potpuno obnovljena, a starom je, analognom instrumentu pridodan najprije digitalni te zatim i radarski mareograf. Godine 2005. svečano je obilježena 75. obljetnica bakarske mareografske postaje – najstarije takve postaje u Hrvatskoj. Osim stalnih mjerenja uz obalu ovdje valja spomenuti i povremena mjerenja u obalnim vodama te na otvorenom moru. Tako su 1998. godine mjereni hidrografski parametri i struje u području Velebitskog kanala, a tijekom šest mjeseci 2002. i 2003. godine praćena su svojstva mora i vertikalni profil struja na poligonu ispred Dugog otoka. Uz to, nekoliko je djelatnika Geofizičkog odsjeka PMF-a sudjelovalo u različitim mjerenjima koja su 2002. i 2003. godine obavljena inozemnim istraživačkim brodovima u području sjevernog i srednjeg Jadrana. Računalna se oprema redovito obnavljala, a 2002. godine nabavljen je računalni grozd za potrebe oceanografskih prognoza.

Rezultati fizičko-oceanografskih istraživanja objavljeni su u razdoblju od 1996. do 2005. godine u 25 znanstvenih radova u međunarodnim časopisima, u 41 izlaganju na međunarodnim znanstvenim skupovima kao i u različitim knjigama i domaćim publikacijama. Više pozornosti nego prije posvećeno je protocima između atmosfere i mora. Supić i dr. (1997) ukazali su na znatnu varijabilnost protoka topline u relativno malom području sjevernog Jadrana, Supić i Orlić (1999) potvrdili su taj nalaz istraživanjem protoka topline i vlage i njihove višegodišnje promjenjivosti, a Pasarić i Orlić (2004) usporedili su današnje protoke s onima koji se mogu očekivati u izmijenjenim klimatskim prilikama. Površinski su protoci povezani sa strujama registriranima u sjevernom Jadranu (Supić i dr., 2000, 2001-2002, 2003) kao i s vodenim masama određenima za područje srednjeg i južnog Jadrana (Vilibić i Orlić, 2001, 2002). Tako se, primjerice, pokazalo da je ljetna pojava Istarske obalne protustruje u sjevernom Jadranu vjerojatnija ako joj prethodi slabo izraženo zimsko hlađenje. Također je utvrđeno da gusta voda dotječe u južni Jadran tijekom proljeća, oko dva mjeseca nakon jakog hlađenja i isparavanja s površine sjevernog Jadrana. Orlić i dr. (2000) upozorili su na važnost obalnih protoka za dinamiku Velebitskog kanala. Veza između površinskih i obalnih protoka te procesa u moru istražena je i teorijski (Orlić, 1996).

Nastavilo se s istraživanjem odziva Jadranskog mora na djelovanje vjetra. Po prvi su put za izvedbu oceanografskog modela upotrijebljena polja bure dobivena mezoskalnim meteorološkim modelom visoke rezolucije (Beg Paklar i dr., 2001). Nakon toga istražen je utjecaj divergencije u polju bure na struje u moru (Beg Paklar i dr., 2005). U okviru velikog međunarodnog eksperimenta ispitano je djelovanje bure ne samo na fizikalne već i na biogeokemijske procese u moru (Lee i dr., 2005). Nagle promjene južnog vjetra i s tim povezanu pojavu osnovnog jadranskog moda opisali su Raicich i dr. (1999), a prigušenje tog moda pod utjecajem pridnenog trenja i emisije energije kroz Otrantska vrata Cerovečki i dr. (1997). Postojanje osnovnog jadranskog moda utvrđeno je i na osnovi strujomjernih podataka (Leder i Orlić, 2004). Pokazano je da vjetar djeluje i na gibanje u manjim bazenima, primjerice stvaranjem površinskih seša i unutarnjih Kelvinovih valova u Zadarskom i Pašmanskom kanalu (Vilibić i Orlić, 1999).

Odziv Jadrana na djelovanje tlaka zraka također je bio predmetom stalnog interesa. Pokazalo se da se utjecaj planetarnih atmosferskih valova na južni Jadran ostvaruje prvenstveno kroz djelovanje tlaka zraka, dok je u području srednjeg i sjevernog Jadrana važno i djelovanje vjetra (Pasarić i dr., 2000). Uz to je uočeno da prolazak dola planetarnog atmosferskog vala nad Jadranom pogoduje pojavi poplava u sjevernom dijelu tog bazena (Pasarić i Orlić, 2001). Poplave u Starogradskom i Malostonskom zaljevu 2003. godine privukle su pozornost i na drugi dio spektra atmosferskih procesa. Analizom podataka i razvojem numeričkog modela došlo se do zaključka da su te pojave bile uzrokovane rezonantnim povezivanjem težinskih atmosferskih valova s obalnim morem (Vilibić i dr., 2004, 2005). Time je potvrđena interpretacija koja je iznesena nakon velike poplave u Velolučkom zaljevu 1978. godine.

Uz sve navedeno pisalo se i o fizikalnim procesima koji se u moru zbivaju na najvećim i najmanjim prostornim i vremenskim skalama. Analizirajući mareografske podatke Orlić i Pasarić (2000) došli su do zaključka da tektonski procesi dovode do podizanja obale južnog i srednjeg Jadrana u odnosu na obalu sjevernog Jadrana. Na osnovi prvog direktnog istraživanja turbulencije u Jadranu Peters i Orlić (2005) zaključili su da u stabilnim proljetnim prilikama turbulentno miješanje jedva nadmašuje laminarno miješanje. Može se očekivati da će se istraživanja usmjerena na krajnje dijelove spektra oceanografskih procesa intenzivirati u budućnosti.

Postavljanje suvremenog strujomjera s hrvatskog istraživačkog broda Bios (30. studenoga 2002).

Dr. sc. Zoran Pasarić i prof. dr. sc. Mirko Orlić sudjeluju u prvom direktnom istraživanju turbulencije u Jadranu, koje je obavljeno s američkog istraživačkog broda Knorr (13. veljače 2003).

Prof. dr. sc. Dragutin Feletar, dekan Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, drži govor prilikom obilježavanja 75. obljetnice Mareografske postaje u Bakru (30. rujna 2005).

Seizmološka istraživanja na Geofizičkom odsjeku PMF-a provodila su se uglavnom u okviru znanstvenih projekata financiranih od strane resornog Ministarstva. Radi se o projektima Istraživanje seizmičnosti Hrvatske (br. 119298 i 0119333). Istraživanja obuhvaćaju razne aspekte seizmologije – seizmičnost, građu Zemljine unutrašnjosti, prostorne, površinske i koda valove potresa, anizotropiju brzina seizmičkih valova, lociranje i kvantifikaciju potresa, srednjoročnu prognozu potresa, seizmički hazard, seizmometriju i dr.

Osnovne mjerne podatke omogućuje Seizmološka služba Republike Hrvatske pri Geofizičkom odsjeku PMF-a, koja trenutno održava 7 stalnih i 3 privremene seizmološke postaje, dok su za potrebe znanstvenih seizmoloških istraživanja uspostavljene još tri nove stanice. Tijekom posljednjih 10 godina osnovano je ukupno 5 novih postaja, a sve su u međuvremenu opremljene suvremenim digitalnim širokopojasnim seizmografima. Većina postaja podatke šalje u centralni opservatorij u Zagrebu u realnom vremenu. Za potrebe međunarodnog projekta MIDSEA bile su postavljene i dvije privremene seizmološke postaje (1996–1997) na Dugom Otoku i Hvaru.

Ukupno je u znanstvenim istraživanjima iz seizmologije sudjelovalo 12 istraživača (četiri doktora znanosti, 6 magistara znanosti i 2 diplomirana inženjera). Seizmolozi s Geofizičkog odsjeka bili su aktivni i u međunarodnim projektima GSHAP – (ILP, ICSU, UN/IDNDR, 1992–1998), Quantitative seismic zoning of the circum-Pannonian region (Commision of European Communities Programme COPERNICUS, Contract No. CIPA-CT94-0238), Projekt 436 KRO 17/1/96 (DFG, 1996-1997), SESAME (IGCP pr. 38, 2000–2003), MIDSEA (1998–2001), COST Action 625 (2004–2006), Realistic modeling of seismic input for megacities and large urban areas (UNESCO/IUGS/IGCP pr. 414) (1997–2001), EUROSEISMOS (2002–2004, Assessment of seismic site amplification(…) (NATO, 2004–2006).

Radovi na postavljanju seizmološke postaje u Uvali Bistrina kod Stona u listopadu 2003. godine.

Veliki dio istraživanja posvećen je seizmičnosti Hrvatske. U razdoblju 1996.–2005. dogodila su se na području Hrvatske dva jaka potresa – 1996. g. kod Stona (M = 6.0) i 2003. g. blizu otoka Jabuke (M = 5.5). Detaljnu analizu potresa kod Stona objavili su Markušić i dr. (1998.), te Herak M. i dr. (2001). Analizom potresa u području srednjeg Jadrana (kod Jabuke) (Herak D. i dr., 2005) identificirano je do tada nepoznato aktivno epicentralno područje unutar Jadranske mikroploče. Herak M., Herak, D. i S. Markušić (1996.) napravili su reviziju kataloga potresa za područje Hrvatske, kako bi poboljšali homogenost i podataka. Katalog se stalno popravlja i dopunjuje novim podacima, tako da za razdoblje od pr. Kr. do kraja 2005. godine sadrži oko 28000 potresa. Seizmičko zoniranje Hrvatske bilo je predmet istraživanja u radovima, Markušić i dr. (1997), Markušić i M. Herak (1998) i Markušić i dr. (2000).

Epicentri potresa u Hrvatskoj i susjednim područjima, 373. g. pr. Kr. – 2005. Veličina simbola proporcionalna je magnitudi potresa. Najmanji kružići odnose se na magnitude M ≤ 3.0, a najveći na M ³ 6.0. (Prema Hrvatskom katalogu potresa, Geofizički odsjek PMF-a).

Koristeći novo seizmičko zoniranje te uz korištenje različitih metoda (Monte Carlo, metoda modalne sumacije i računanja sintentskih seizmograma) napravljena su nova probabilistička i deterministička istraživanja seizmičkog hazarda za pojedina područja Hrvatske (Markušić i dr., 1998; 2002; Lokmer i dr., 2002; Herak, M., 2002; Panza G. i dr., 2002; Herak, M. i dr., 2001, 2003). Hazard je izražen maksimalnom ili projektnom akceleracijom, te maksimalnim očekivanim intenzitetom potresa za razne povratne periode. Najveći seizmički hazard određen je u širem dubrovačkom području, dok se zagrebačko područje ističe kao potresima najugroženiji dio unutrašnjosti. Za područje grada Zagreba provedena je i procjena amplifikacijskih efekata računanjem sintetičkih akcelerograma (Lokmer i dr., 2002; Herak M. i dr., 2004) hibridnim postupkom. Rezultati ukazuju na potrebu detaljnih ispitivanja velikog broja realističnih scenarija potresa za svaku od potencijalnih žarišnih zona budućih potresa.

Razmatrani su tektonski i seizmotektonski procesi u različitim dijelovima Hrvatske (sjeverni Velebit, Panonski bazen, Imotsko polje, zagrebačko područje) (Prelogović, i dr., 1998, 1998; Dragičević i dr., 1999; Kuk i dr., 2000). Istraživana je struktura gornjeg plašta u širem području Mediterana i dodirnom području Eurazije i Afrike (npr. van der Lee, S. i dr., 2001). Nastavljeno je proučavanje utjecaja dubine žarišta na procjenu magnitude potresa izvedenu iz površinskih valova (Herak M. i dr., 2001). Istraživana je i anizotropija brzina seizmičkih valova, pri čemu su razmatrana dva područja: središnji vanjski Dinaridi i žarišno područje ispod planine Krn u Sloveniji (Lokmer i M. Herak, 1999; Herak, M. i dr., 2003). U oba je slučaja rabljen originalni postupak. Pokazalo se da se smjerovi najmanje i njveće brzine rasprostiranja P-valova u Zemljinoj kori podudaraju sa smjerovima glavnih osi tektonskih napetosti u tim područjima.

Magnitude jakih svjetskih potresa iz prve polovice XX. stoljeća računate su na temelju zapisa tih potresa u Göttingenu i Zagrebu. Pokazano je da postoji nelinearnost odziva horizontalnog seizmografa tipa Wiechert u Zagrebu, te da magnitude izračunate na temelju podataka iz Göttingena imaju vremenski trend (Allegretti i dr., 2000). Na temelju analize statističkih obilježja kataloga potresa proučena je mogućnost srednjoročna prognoza potresa u Hrvatskoj pomoću CN algoritma (Herak, D. i dr., 1999).

Numeričkim modeliranjem analizirano je generiranje tsunamija uzrokovanog potresom u Hvarskom kanalu (kod Makarske) i njegovo rasprostiranje kroz otočje srednjega Jadrana (Herak i dr., 2001). Primjenljivost navedenog postupka potvrđena je usporedbom sintetičkog i opaženog tsunamija zabilježenog na splitskoj mareografskoj postaji.

Digitalni širokopojasni 3-komponentni seizmogram sumatranskog potresa od 26. prosinca 2004. koji je uzrokovao katastrofalni tsunami, zapisan na seizmološkoj postaji Puntijarka.

U razmatranom razdoblju puno se pažnje posvećivalo očuvanju povijesnih seizmograma iz arhiva Geofizičkog odsjeka, koji se skupljaju neprekidno od 1906. godine, kao i restauraciji zbirke seizmoloških instrumenata. U okviru međunarodnog projekta EUROSEISMOS u digitalni oblik snimljeni su najvažniji povijesni seizmogrami.

Rezultati seizmoloških istraživanja prezentirani su u razdoblju 1996–2005 u 33 znanstvena rada u međunarodnim časopisima, te u 36 izlaganja na 15 internacionalnih znanstvenih skupova i konferencija.

Restaurirani seizmografi tipa Wiechert s početka 20. stoljeća, u memorijalnoj prostoriji Andrije Mohorovičića, u zgradi Geofizičkog odsjeka PMF-a.

Istraživanja geomagnetizma revitalizirana su u Geofizičkom odsjeku god. 2003. uz pomoć projekta Ministarstva znanosti i tehnologije Republike Hrvatske, Geomagnetizam u području Hrvatske. To je rezultat inicijative suradnika Odsjeka koja je ustvari tinjala desetak godina, no bez sredstava nije bila realizirana. Za predradnju projekta, skupljana je literatura i proučen tijek istraživačkih aktivnosti koja su na Sveučilištu vođene u prvoj polovici 20. stoljeća. Također, jedan se suradnik Odsjeka, sudjelujući 2000. u Hurbanovu, Slovačka, na međunarodnoj konferenciji o geomagnetskim opservatorijima i tehnikama, upoznao sa suvremenim nastojanjima i aktivnim znanstvenicima.

Nabavljena je oprema koja se sastoji od jednog vektorskog magnetometra (GSM-19 FD v.6.0 dIdD Overhauserov magnetometar, jedna verzija protonsko-precesijskog senzora) kojim se u kontinuiranom radu dobivaju podaci s učestalošću od 1 Hz za sve tri prostorne komponente jakosti magnetskog polja, dva terenska instrumenta (GSM-19 v.6.0 i GSM-19 v.5.0., protonsko-precesijski Overhauserovi senzori) za mjerenje skalarne vrijednosti magnetskog polja, te nemagnetski teodolit za mjerenje deklinacije i inklinacije i za kalibriranje vektorskog magnetometra (tzv. apsolutni D/I instrument, ima senzor sa zasićenjem jezgre).

Početni zadatak projekta je pronalaženje pogodnog položaja za izgradnju geomagnetskog opservatorija. Ustanovljeno je da su velika mjesta izvori onečišćenja prirodnog, Zemljinog magnetskog polja, a posebno je jak utjecaj istosmjerne tramvajske i željezničke vuče. Najbolje osobine nađene su sredini kružnice koja opisuje gradove Karlovac, Zagreb i Sisak, u Vukomeričkim goricama, sjeverno od rijeke Kupe (Pisarovina, Pokupsko, Stari Štefanki), te južno od rijeke Kupe (uz cestu od Pisarovine prema jugu). U tom području nema terena koja koriste sveučilišne ustanove, niti parkova prirode. Sljedeća faza je akvizicija terena i izgradnja opservatorija za koji su učinjeni prvi nacrti. Instrumenti opservatorija moraju biti odvojeni od prometnica, na najmanjoj udaljenosti od 100 m, što određuje potrebnu veličinu terena. Istodobno s potragom kvalitetnog terena, izvođeni su sustavni zemaljski premjeri u sjevernim dijelovima Hrvatske, te na otoku Hvaru. O dijelu tog istraživanja objavljen je znanstveni rad u Geofizici za god. 2004. U sjevernom dijelu srednje Hrvatske nađen je opći porast jakosti polja u smjeru prema sjeveroistoku, polje se kreće oko 47000 nT, a u odnosu na podatke za epohu 1927,5, polje je ojačalo za više od 2000 nT.

Stalni zadatak projekta je usavršavanje kadrova. Uz postupnu nabavu instrumenata, u istraživanjima je angažirano dvoje novaka, mr. sc. Giuliana Verbanac i inž. Eugen Vujić, koji se specijaliziraju u ovom za nas novom istraživačkom području. Uspostavljeni su kontakti s institucijama u Njemačkoj (Potsdam) i Mađarskoj (Tihany), a suradnja se provodi i s Geodetskim i Rudarsko-geološko-naftnim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu. Suradnici Odsjeka sudjelovali su na nizu međunarodnih znanstvenih sastanaka, a lipnja 2004. upriličena je u Zagrebu i Pokuplju radionica zajedno s kolegama iz opservatorija u Tihanyu i iz Geodetskog fakulteta.

Istraživanja u području aeronomije višedecenijska su aktivnost Odsjeka. Početkom srpnja 1998. postavljen je na opservatoriju Horvatovac senzor za kontinuirano bilježenje eritemalno učinkovitog Sunčeva ultraljubičastog zračenja (Scintec), koji je 2001. rekalibriran, dok je 2003. postavljen i drugi (Solar Light 502). Instrumenti daju podatke u minimalnim eritemalnim dozama ili u ultraljubičastim indeksima, a nađeno je da se njihova pokazivanja sistematski razlikuju u ovisnosti o zenitnom kutu Sunca, zbog različitih otklona od korektnog kosinusnog odgovora. Dobiveni podaci uspoređuju se s već razvijenim modelima. Ustanovljeno je da su pokazivanja UV indeksa u Zagrebu unutar 10% vrijednosti koje predviđaju modeli prijenosa zračenja kroz atmosferu (češki i kanadski model), koji daju UV indeks u ovisnosti o satelitski mjerenom ukupnom atmosferskom stupcu ozona iznad Zagreba.

Satelitski podaci za ukupni ozon iznad Zagreba sustavno se analiziraju od god. 1978. Studiran je odnos između ukupnog atmosferskog ozona i ultraljubičastog zračenja. Statistički parametri vremenskog niza ukupnog ozona uspoređuju se sa zagrebačkim podacima eritemalnog ultraljubičastog zračenja, solarnog fluksa na 10,7 cm, broja vedrih dana i temperature zraka. Osim očekivane sezonske promjene, utvrđen je izraziti trend količine ozona prema nižim vrijednostima (smanjenje od 3,5 % između srednjih vrijednosti za dva desetljeća, 1978–1988, i 1989–2000), što potvrđuje da i u nas postoji antropogeni učinak. Iz međugodišnje promjenljivosti prepoznaje se učinak vulkanske aktivnosti te nastup povećane Sunčeve aktivnosti. Oblik krivulje srednjeg godišnjeg hoda ukupnog ozona i varijanca odaju utjecaj izrazite dinamičnosti troposfere i razmjene fizikalnih svojstava između gornje troposfere i donje stratosfere koncem zime i početkom godine, karakteristične za umjereni pojas obiju polutki, te blago izražene kvazibijenalne oscilacije, inače karakteristične za ekvatorijalno područje. Početkom prosinca 1999. ukupni je ozon pao ispod 220 DU (Dobsonovih jedinica), što je bilo, kao tzv. minirupa, evidentirano i u drugim europskim zemljama. Posebno je detaljno razmatrano stanje ozona koncem mjeseca lipnja 2005. god., kada su mediji upozorili na opasnost od jakog ultraljubičastog zračenja. Analiza nije međutim potvrdila dugotrajnije periode sa smanjenim ozonom. Minirupa u Srednjoj se Europi pojavljuje samo kratkotrajno.

Obrađivani su i podaci o opažanju polarne svjetlosti u Hrvatskoj iz godine 2003., usporedo s podacima o Sunčevom radiovalnom zračenju i, putem Kp indeksa, o geomagnetskoj aktivnosti.

Suradnja s inozemstvom

Suradnju s inozemstvom su zagrebački geofizičari započeli još krajem XIX. stoljeća, s razvojem struke, kad je trebalo nabaviti prve instrumente, dobiti naputke za motrenje različitih geofizičkih pojava te odmah zatim razmjenjivati podatke. Od tada do danas suradnja se višestruko povećala i razvila tako da su danas naši geofizičari ne samo suradnici već i voditelji međunarodnih projekata. Razmjenjujemo podatke sa svim vodećim svjetskim geofizičkim institucijama. Postoji suradnja sa sveučilištima u Bergenu, Budimpešti, Hamburgu, Skopju, Solunu, Stockholmu, Trstu, Uppsali, Desert Research Institute (Reno, Nevada, SAD), Washingtonskim sveučilištem (Seattle, SAD), Météo-France (Toulouse), Nacionalnim institutom za geofiziku i vulkanologiju u Rimu.

Bibliografija znanstvenih radova

Knjige

1. Penzar, Branka; Bratanić, Andrija; Fugaš, Mirka; Furić, Krešimir; Gajić-Čapka, Marijana; Gelo, Branko; Gomzi, Milica; Hrabak-Tumpa, Gordana; Juras, Josip; Jurčec, Vesna; Katušin, Zvonimir; Lisac, Inga; Lončar, Edita; Lukšić, Ivo; Pandžić, Krešo; Penzar, Ivan; Pleško, Nada; Poje, Dražen; Sijerković, Milan; Vukelić, Zvonimir; Žibrat, Zvonko: Meteorologija za korisnike. Školska knjiga, Zagreb, 1996, 274 pp.

2. Skoko, Dragutin; Mokrović, Josip: Andrija Mohorovičić (1857-1936). Školska knjiga, Zagreb, 1998, 112 pp.

3. Penzar, Branka; Penzar, Ivan; Orlić, Mirko: Vrijeme i klima hrvatskog Jadrana. Dr. Feletar, Hrvatski hidrografski institut, Zagreb-Koprivnica-Split, 2001, 258 pp.

4. Vujnović, Vladis: Rječnik astronomije i fizike svemirskog prostora. Školska knjiga, Zagreb, 2004, 192 pp.

5. Gelo, Branko; Bratanić, Andrija; Brzović, Nedjeljka; Dimitrov, Tomislav; Gelo, Božica; Hodžić, Milan; Ivančan-Picek, Branka; Juras, Josip; Jurčec, Vesna; Bencetić Klaić, Zvjezdana; Lisac, Inga; Penzar, Branka; Penzar, Ivan; Pleško, Nada; Poje; Sijerković, Milan; Šinik, Nadežda; Vujnović, Vladis: Meteorološki pojmovnik i višejezični rječnik (hrvatski, engleski, njemački i francuski jezik). DHMZ i HINUS, Zagreb, 2005, 655 pp.

Poglavlja u knjizi

1. Klasinc,Leo; Butković, Vjera; Cvitaš, Tomislav; Kezele, Nenad; Lisac, Inga; Jasna Lovrić: Ozone measurements in Zagreb and on Mount Medvednica in Croatia. Tropospheric Ozone Research / Øystein Hov, (Ed.). Springer Verlag, Berlin, 1997.

2. Penzar, Ivan: Meteorologija u Hrvatskoj nakon Mohorovičića. Andrija Mohorovičić, 2. izdanje / Skoko, Dragutin Mokrović, Josip (ur.). Školska knjiga i Hrvatsko meteorološko društvo, Zagreb, 1998.

3. Penzar, Ivan; Sijerković, Milan: Kratka povijest meteorologije i hidrologije u Hrvatskoj prije osnutka uprave Hidrometeorološke službe. 50 godina rada Državnog hidrometeorološkog zavoda: 1947-1997 / Pandžić, Krešo (ur.). Državni hidrometeorološki zavod RH, Zagreb, 1998.

4. Lisac, Inga: Znanstveni rad akademika Stjepana Škreba. Spomenica preminulim akademicima "Stjepan Škreb 1879.-1952." / Meštrov, Milan (ur.). Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, 2000.

5. Orlić, Mirko: Izložba dokumentacije, radova i fotografija akademika Stjepana Škreba. Spomenica preminulim akademicima "Stjepan Škreb 1879.-1952." / Meštrov, Milan (ur.). Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, 2000.

6. Volarić, Božena: Značenje Stjepana Škreba za razvoj geofizike u Hrvatskoj. Spomenica preminulim akademicima "Stjepan Škreb 1879.-1952." / Meštrov, Milan (ur.). Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, 2000.

7. Volarić, Božena; Lisac, Inga: Popis radova akademika Stjepana Škreba. Spomenica preminulim akademicima "Stjepan Škreb 1879.-1952." / Meštrov, Milan (ur.). Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, 2000.

8. Orlić, Mirko: Anatomy of sea level variability - an example from the Adriatic. The Ocean Engineering Handbook / El-Hawary, Ferial (ed.). CRC Press, Boca Raton (USA), 2001.

9. Orlić, Mirko: Croatian coastal waters. Physical Oceanography of the Adriatic Sea / Cushman-Roisin, B. et al. (eds). Kluwer, Dordrecht, 2001.

10. Orlić, Mirko: Four centuries of physical oceanography in Croatia. Oceanographic History – The Pacific and Beyond / Benson, K. R., Rehbock, P. F. (eds). University of Washington Press, Seattle, 2002.

11. Orlić, Mirko: Oceanografija. 150 godina meteoroloških motrenja u Hrvatskoj / Pandžić, Krešo (ur.). Državni hidrometeorološki zavod, Zagreb, 2002.

12. Penzar, Ivan; Penzar, Branka: Meteorološka djelatnost Josipa Torbara. Spomenica preminulim akademicima "Josip Torbar: 1824.-1900." / Meštrov, Milan, Mardešić, Sibe (ur.). Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, 2002.

13. Herak, Marijan; Skoko, Dragutin; Herak, Davorka: Seismology in Croatia. International Handbook of Earthquake and Engineering Seismology / Lee, William, Jennings, Paul, Kanamori, Hiroo, Kisslinger, Carl (eds.). Vol. 81, Part B, Chapter 79.16, 1325-1326. Academic Press, San Diego, 2003.

14. Skoko, Dragutin; Herak, Marijan: Andrija Mohorovičić (1857-1936). International Handbook of Earthquake and Engineering Seismology / Lee, William H.K., Kanamori, Hiroo, Jennings, Paul, Kisslinger, Carl (eds.). Vol. 81, Part B, 1762-1763. Academic Press, San Diego, 2003.

Udžbenici i skripta

1. Vujnović, Vladis: Astronomija za učenike osnovne škole. Element, Zagreb, 1997, 258 pp.

2. Penzar, Ivan; Penzar, Branka: Agrometeorologija. Školska knjiga, Zagreb, 2000, 228 pp.

 Znanstveni radovi

1. Herak, Marijan; Allegretti, Ivo; Duda, J. Seweryn: Magnification of undamped seismographs and the analysis of the 1906 San Francisco earthquake record obtained on the Vicentini seismograph in Zagreb (Croatia). Terra Nova. 8 (1996) 6; 286-292.

2. Herak, Marijan; Allegretti, Ivo; Herak, Davorka; Duda, J. Seweryn: Calibration of the Wiechert seismographs relative to a reference seismometer. Geofizika. 13 (1996) 31-59.

3. Herak, Marijan; Herak, Davorka; Markušić, Snježana: Revision of the earthquake catalogue and seismicity of Croatia, 1908-1992. Terra Nova. 8 (1996) 1; 86-94.

4. Klaić, Zvjezdana: A Lagrangian model of long-range transport of sulphur with the diurnal variations of some model parameters. Journal of Applied Meteorology. 35 (1996) 4; 574-586.

5. Orlić, Mirko: An elementary model of density distribution, thermohaline circulation and quasigeostrophic flow in land-locked seas. Geofizika. 13 (1996) 61-80.

6. Skenderović, Hrvoje; Vujnović, Vladis: A study of the line broadening constants obtained in high-pressure mercury discharge. Journal of Quantitative Spectroscopy and RadiationTransfer. 55 (1996) 156-162.

7. Bencetić Klaić, Zvjezdana; Klaić, Branimir: Scientometric analysis of anthropology in the Republic of Croatia for the period of 1980-1996. Collegium Antropologicum. 21 (1997) 1; 301-318.

8. Cerovečki, Ivana; Orlić, Mirko; Hendershott, Myrl C: Adriatic seiche decay and energy loss to the Mediterranean. Deep-Sea Research I. 44 (1997) 2007-2029.

9. Herak, Marijan; Allegretti, Ivo; Duda, J. Seweryn: Calibration of Vicentini seismographs and magnitude determination for the 1906 San Francisco earthquake on the basis of Zagreb seismogram. Cahiers du Centre de Geodynamique et de Seismologie. 13 (1997) 177-184.

10. Juras, Josip: Godišnji hod perzistencije u sljedovima dana s oborinom. Jadranska meteorologija. 42 (1997) 9-14.

11. Penzar, Ivan; Penzar, Branka: Weather and climate notes on the Adriatic up to the middle of the 19th century. Geofizika. 14 (1997) 1; 47-82.

12. Supić, Nastjenjka; Orlić, Mirko; Degobbis, Danilo: Small-scale spatial variability of surface heat flux over the northern Adriatic. Periodicum Biologorum. 99 (1997) 2; 169-179 .

13. Antonić, Oleg; Marki, Antun; Hatić, Dalibor: Modelling of climatic variables as part of a dendroecological study in the Repaš forest, Prekodravlje, Croatia. Croatian Meteorological Journal. 33-34 (1998-1999) 39-51.

14. Bencetić Klaić, Zvjezdana; Beširević, Senka: Sulphur deposition over Croatia. Meteorology and Atmospheric Physics. 65 (1998) 1-2; 133-138.

15. Herak, Marijan; Allegretti, Ivo; Herak, Davorka; Duda, J. Seweryn: Numerical modeling of the observed Wiechert seismograph magnification. Pure and Applied Geophysics. 152 (1998) 539-550.

16. Herceg, Ivana: The energy cycle in a cyclone over the Bay of Genoa. Geofizika. 15 (1998) 1; 15-25.

17. Lisac, Inga; Marki, Antun: The auroral events observed from Croatia and a part of surrounding countries. Geofizika. 15 (1998) 1; 53-68.

18. Lisac, Inga; Zelenko, Bogdan; Marki, Antun; Trošić, Živko: Wind direction frequency analysis for the jugo wind in the Adriatic. Croatian Meteorological Journal. 33-34 (1998-1999) 19-37.

19. Markušić, Snježana; Herak, Davorka; Ivančić, Ines; Sović, Ivica; Herak, Marijan; Prelogović, Eduard: Seismicity of Croatia in the period 1993-1996 and the Ston-Slano earthquake of 1996. Geofizika. 15 (1998) 83-101.

20. Prelogović, Eduard; Kuk, Vlado; Buljan, Renato: The structural fabric and seismotectonic activity of Northern Velebit: some new observation. Rudarsko-geološko-naftni zbornik. 10 (1998) 39-42.

21. Prelogović, Eduard; Saftić, Bruno; Kuk, Vlado; Velić, Josipa; Dragaš, Mate; Lučić, Dubravko: Tectonic activity in the Croatian part of the Pannonian Basin. Tectonophysics. 297 (1998) 283-293.

22. Telišman Prtenjak, Maja; Marki, Antun; Bénard, Pierre: Refinement of the vertical diffusion scheme in ARPEGE/ALADIN model. Geofizika. 15 (1998) 1; 27-51.

23. Volarić, Božena: Klasična teorija fena i njegova zemljopisna raspodjela. Hrvatski meteorološki časopis. 33-34 (1998-1999) 53-62.

24. Dragičević, Ivan; Prelogović, Eduard; Kuk, Vlado; Buljan, Renato: Recent tectonic activity in the Imotsko Polje area. Geologia Croatica. 52 (1999) 2; 191-196.

25. Herak, Davorka; Herak, Marijan; Panza, Giuliano; Costa, Giovanni: Application of the CN intermediate term earthquake prediction algorithm to the area of Southern External Dinarides. Pure and Applied Geophysics. 156 (1999) 689-699.

26. Herak, Marijan: Global seismic hazard map (GSHAP Project) - Croatian contribution to Giardini D., Grunthal G., Shedlock K., Zhang P. (Eds.). Annali di Geofisica. 42 (1999).

27. Lokmer, Ivan; Herak, Marijan: Anisotropy of P-wave velocity in the upper crust of the Central External Dinarides. Studia Geophysica et Geodaetica. 43 (1999) 345-356.

28. Marki, Antun; Antonić, Oleg: Annual models of monthly mean hourly direct, diffuse and global solar radiation at ground. Meteorologische Zeitschrift. 8 (1999) 3; 91-95.

29. Markušić, Snježana; Herak, Marijan: Seismic zoning of Croatia. Natural Hazards. 18 (1999) 269-285.

30. Peljto, Amela; Bencetić Klaić, Zvjezdana: Accidental release of hydrogen sulfide in Nagylengyel, Hungary November 14, 1998 - a trajectory study. Geofizika. 16-17 (1999-2000) 1; 43-51.

31. Raicich, Fabio; Orlić, Mirko; Vilibić, Ivica; Malačič Vlado: A case study of the Adriatic seiches (December 1997). Il Nuovo Cimento C. 22 (1999) 5; 715-726.

32. Slejko, Dario; Camassi, Romano; Cecić, Ina; Herak, Davorka; Herak, Marijan; Kociu, Siasi; Kouskouna, Vicky; Lapajne, Janez; Makropoulos, Kostas; Meletti, Carlo; Muco, Betim; Papaioannou, Christos; Peruzza, Laura; Rebez, Alessandro; Scandone, Paolo; Sulstarova, Eduard; Voulgaris, Nicholas; Živčić, Mladen; Zupančić, Polona: Seismic hazard assesment for Adria. Annali di Geofisica. 42 (1999) 6; 1085-1107.

33. Supić, Nastjenjka; Orlić, Mirko: Seasonal and interannual variability of the northern Adriatic surface fluxes. Journal of Marine Systems. 20 (1999) 205-229.

34. Vilibić, Ivica; Orlić, Mirko: Surface seiches and internal Kelvin waves observed off Zadar (east Adriatic). Estuarine, Coastal and Shelf Science. 48 (1999) 1; 125-136.

35. Viličić, Damir; Orlić, Mirko; Burić, Zrinka; Carić, Marina; Kršinić, Frano; Jasprica, Nenad; Smirčić, Ante; Gržetić, Zvonko: Patchy distribution of phytoplankton in a highly stratified estuary (the Zrmanja estuary, October 1998). Acta Botanica Croatica. 58 (1999) 105-125.

36. Allegretti, Ivo; Herak, Davorka; Herak, Marijan; Duda, Seweryn J.: Consistency of magnitudes of the largest earthquakes of the first half of the 20th century determined on the basis of Gottingen and Zagreb Wiechert seismograms. Studia Geophysica et Geodaetica. 44 (2000) 13-25.

37. Antonić, Oleg; Bukovec, Dragan; Križan, Josip; Marki, Antun; Hatić, Dalibor: Spatial distribution of major forest types in Croatia as a function of macroclimate. Natura Croatica. 9 (2000) 1; 1-13.

38. Antonić, Oleg; Marki, Antun; Križan, Josip: A global model for monthly mean hourly direct solar radiation. Ecological Modelling. 129 (2000) 2-3; 113-118.

39. Bénard, Pierre; Marki, Antun; Neytchev, Plamen N.; Telišman Prtenjak, Maja: Stabilization of nonlinear vertical diffusion schemes in the context of NWP models. Monthly Weather Review. 128 (2000) 6; 1937-1948.

40. Herceg Bulić, Ivana: Erythemally effective UV radiation in Zagreb during May 1999. Croatian Meteorological Journal. 35-36 (2000-2001) 37-44.

41. Juras, Josip: Comments on "Probabilistic predictions of precipitation using the ECMWF ensemble prediction system". Weather and Forecasting. 15 (2000) 3; 365-366.

42. Juras, Josip; Vakula, Zoran: Kratkoročne prognoze vjetra. Jadranska meteorologija. 45 (2000) 29-33.

43. Kuk, Vlado; Prelogović, Eduard; Dragičević, Ivan: Seismotectonicaly active zones in the Dinarides. Geologica Croatica. 53/2 (2000) 295-303.

44. Kuk, Vlado; Prelogović, Eduard; Sović, Ivica; Kuk, Krešimir; Šariri, Kristina: Seizmološke i seizmotektonske značajke šireg zagrebačkog područja. Građevinar. 52 (2000) 11; 647-653.

45. Markušić, Snježana; Suhadolc, Peter; Herak, Marijan; Vaccari, Franco: A contribution to seismic hazard assessment in Croatia from deterministic modeling. Pure and Applied Geophysics. 157 (2000) 1/2; 185-204.

46. Orlić, Mirko; Leder, Nenad; Pasarić, Miroslava; Smirčić, Ante: Physical properties and currents recorded during September and October 1998 in the Velebit Channel (East Adriatic). Periodicum Biologorum. 102 (2000) Supplement 1; 31-37.

47. Orlić, Mirko; Pasarić, Miroslava: Sea-level changes and crustal movements recorded along the east Adriatic coast. Il Nuovo Cimento C. 23 (2000) 4; 351-364.

48. Pasarić, Miroslava; Pasarić, Zoran; Orlić, Mirko: Response of the Adriatic sea level to the air pressure and wind forcing at low frequencies (0.01 - 0.1 cpd). Journal of Geophysical Research - Oceans. 105 (2000) C5; 11423-11439.

49. Supić, Nastjenjka; Orlić, Mirko; Degobbis, Danilo: Istrian Coastal Countercurrent and its year-to-year variability. Estuarine, Coastal and Shelf Science. 51 (2000) 3; 385-397.

50. Antonić, Oleg; Križan, Josip; Marki, Antun; Bukovec, Dragan: Spatio-temporal interpolation of climatic variables over large region of complex terrain using neural networks. Ecological Modelling. 138 (2001) 1-3; 255-263.

51. Beg Paklar, Gordana; Isakov, Vlad; Koračin, Darko; Kourafalou, Vassilliki; Orlić, Mirko: A case study of bora-driven flow and density changes on the Adriatic shelf (January 1987). Continental Shelf Research. 21 (2001) 16; 1751-1783.

52. Bencetić Klaić, Zvjezdana: Weather types and traffic accidents. Collegium Antropologicum. 25 (2001) 245-254.

53. Bencetić Klaić, Zvjezdana; Nitis, Theodoros: Application of mesoscale model (MEMO) to the greater Zagreb area during summertime anticyclonic weather conditions. Geofizika. 18-19 (2001-2002) 31-43.

54. Herak, Marijan; Herak, Davorka; Markušić, Snježana; Ivančić, Ines: Numerical modeling of the Ston-Slano (Croatia) aftershock sequence. Studia Geophysica et Geodaetica. 45 (2001) 251-266.

55. Herak, Marijan; Markušić, Snježana; Ivančić, Ines: Attenuation of peak horizontal and vertical acceleration in the Dinarides area. Studia Geophysica et Geodaetica. 45 (2001) 383-394.

56. Herak, Marijan; Orlić, Mirko; Kunovec-Varga, Mario: Did the Makarska earthquake of 1962 generate a tsunami in the central Adriatic archipelago? Journal of Geodynamics. 31 (2001) 1; 71-86.

57. Herak, Marijan; Panza, Giuliano Francesco; Costa, Giovanni: Theoretical and observed depth correction for Ms. Pure and Applied Geophysics. 158 (2001) 1517-1530.

58. Ivančić, Ines; Herak, Davorka; Markušić, Snježana; Sović, Ivica; Herak, Marijan: Seismicity of Croatia in the period 1997-2001. Geofizika. 18-19 (2001-2002) 17-29.

59. Lisac, Inga: Overview of scientific activities in geomagnetism and aeronomy in Croatia. Acta Geodetica et Geophysica Hungarica. 36 (2001) 2; 245-255.

60. Pasarić, Miroslava; Orlić, Mirko: Long-term meteorological preconditioning of the North Adriatic coastal floods. Continental Shelf Research. 21 (2001) 263-278.

61. Supić, Nastenjka; Orlić, Mirko; Degobbis, Danilo; Đakovac, Tamara; Krajcar, Valter; Precali, Robert: Occurrence of the Istrian Coastal Countercurrent in 2000, a year with a mucilage event. Geofizika. 18-19 (2001-2002) 45-57.

62. van der Lee, Susan; Marone, Federica; van der Meijde, Mark; Giardini, Domenico; Deschamps, Anne; Margheriti, Lucia; Burkett, Peter; Solomon, Sean; Alves, Paulo; Chouliaras, Makis; Eshwehdi, Abdurazzag; Suleiman, Abdunnur; Gashut, Hadi; Herak, Marijan; Ortiz, Ramon; Davila, Jose Martin; Ugalde, Arantza; Vila, Josep; Yelles, Karim: Eurasia-africa plate boundary region yields new seismographic data. Eos, Transaction of the American Geophysical Union. 82 (2001) 51; 637, 645-646.

63. Vilibić, Ivica; Orlić, Mirko: Least-squares tracer analysis of water masses in the South Adriatic (1967-1990). Deep-Sea Research I. 48 (2001) 10; 2297-2330.

64. Vujnović, Vladis; Marić, Krešimir: An overview of scientific activities in geomagnetism in Croatia. Contributions to Geophysics & Geodesy. 31 (2001) 1; 29-32.

65. Bencetić Klaić, Zvjezdana; Nitis, Theodoros; Kos, Igor; Moussiopoulos, Nicolas: Modification of the local winds due to hypothetical urbanization of the Zagreb surroundings. Meteorology and Atmospheric Physics. 79 (2002) 1-12.

66. Cvitan, Lidija; Šinik, Nadežda; Bencetić Klaić, Zvjezdana: Two simple wind speed models for practical application under stable conditions. Meteorological Applications. 9 (2002) 423-432.

67. Herak, Marijan: Seismic hazard assessment in the European-Mediterranean region: Global seismic hazard map (ESC-SESAME Project) - Croatian contribution in Giardini, D. Jimenez, M.J. Grunthal, G. (Eds.). The Bulletin of the European Association for Earthquake Engineering. 21 (2002) 30-31.

68. Lokmer, Ivan; Herak, Marijan; Panza, Giuliano; Vaccari, Franco: Amplification of strong ground motion in the city of Zagreb, Croatia, estimated by computation of synthetic seismograms. Soil Dynamics and Earthquake Engineering. 22 (2002) 105-113.

69. Markušić, Snježana; Herak, Marijan; Herak, Davorka; Ivančić, Ines: Peak horizontal-to-vertical acceleration ratio and local amplification of strong ground motion. Studia Geophysica et Geodaetica. 46 (2002) 83-92.

70. Pamić, Jakob; Balen, Dražen; Herak, Marijan: Origin and geodynamic evolution of Late Paleogene magmatic associations along the Periadriatic-Sava-Vardar magmatic belt. Geodinamica Acta. 15 (2002) 209-231.

71. Panza, Giuliano; Alvarez, Leonardo; Aoudia, Abdelkrim; Ayadi, Abdelhakim; Banhallou, Hadj; Benouar, Djillali; Bus, Zoltan; Chen, Yun-Tai; Cioflan, Carmen; Ding, Zhifeng; El-Sayed, Attia; Garcia, Julio; Garofalo, Bartolomeo; Gorshkov, Alexander; Gribowszki, Katalin; Harbi, Assia; Hatzidimitriou, Panagiotis; Herak, Marijan; Kouteva, Mihaela; Kuznetsov, Igor; Lokmer, Ivan; Maouche, Said; Marmureanu, Gheorghe; Matova, Margarita; Natale, Maddalena; Nunziata, Concenttina; Parvez, Imtyaz; Paskaleva, Ivanka; Pico, Ramon; Radulian, Mircea; Soloviev, Alexander; Suhadolc, Peter; Szeidovitz, Gyozo; Triantafyllidis, Petros; Vaccari, Franco: Realistic modeling of seismic input for megacities and large urban areas. Episodes. 25 (2002) 160-184.

72. Telišman Prtenjak, Maja; Grisogono, Branko: Idealised numerical simulations of diurnal sea breeze characteristics over a step change in roughness. Meteorologische Zeitschrift. 11 (2002) 5; 345-360.

73. Vilibić, Ivica; Orlić, Mirko: Adriatic water masses, their rates of formation and transport through the Otranto Strait. Deep-Sea Research I. 49 (2002) 1321-1340.

74. Vujnović, Vladis; Blagoev, Kiril; Fürbock, Christoph; Neger, Theo; Jäger, Helmut: Absolute transition probabilities of Al I and Al II spectral lines and intensity ratios within multiplets. Astronomy and Astrophysics. 388 (2002) 704-711.

75. Bencetić Klaić, Zvjezdana: Assessment of wintertime atmospheric input of European sulfur to the eastern Adriatic. Il Nuovo Cimento C. 26 (2003) 1; 1-6.

76. Bencetić Klaić, Zvjezdana; Belušić, Danijel; Grubišić, Vanda; Gabela, Lada; Ćoso, Ladislav: Mesoscale airflow structure over the northern Croatian coast during MAP IOP 15 – a major bora event. Geofizika. 20 (2003) 23-61.

77. Bencetić Klaić, Zvjezdana; Belušić, Danijel; Herceg Bulić, Ivana; Hrust, Lovro: Mesoscale modeling of meteorological conditions in the lower troposphere during a winter stratospheric ozone intrusion over Zagreb, Croatia. Journal of Geophysical Research - Atmospheres. 108 (2003) D23; 4720.

78. Brkić, Mario; Bašić, Tomislav; Verbanac, Giuliana: Geomagnetism in Croatia - A historical overview. Geodetski list. 57 (2003) 3,183-194.

79. Demoli, Nazif; Meštrović, Jurica; Sović, Ivica: Subtraction digital holography. Applied Optics. 42 (2003) 5; 798-804.

80. Herak, Marijan; Živčić, Mladen; Herak, Davorka: Pg-wave velocity anisotropy in the hypocentral volume of the Krn Mt. (Slovenia) earthquake sequence. Journal of Applied Geophysics. 54 (2003) 3-4; 257-264.

81. Pasarić, Zoran: The expectation of solution of random continuity equation with Gaussian velocity field. Glasnik matematički. 38 (2003) 58; 359-376.

82. Rožman, Berislav; Bencetić Klaić, Zvjezdana; Škreb, Franjo: Influence of the incoming Solar radiation on the bone mineral density in the female adult population in Croatia. Collegium Antropologicum. 27 (2003) 1; 285-292.

83. Supić, Nastjenjka; Orlić, Mirko; Degobbis, Danilo: Istrian Coastal Countercurrent in the year 1997. Il Nuovo Cimento C. 26 (2003) 2; 117-131.

84. Telišman Prtenjak, Maja: Main characteristics of sea/land breezes along the eastern coast of the Northern Adriatic. Geofizika. 20 (2003) 75-92.

85. Belušić, Danijel; Bencetić Klaić, Zvjezdana: Estimation of bora wind gusts using a limited area model. Tellus A. 56 (2004) 4; 296-307.

86. Belušić, Danijel; Pasarić, Miroslava; Orlić, Mirko: Quasi-periodic bora gusts related to the structure of the troposphere. Quarterly Journal of the Royal Meteorological Society. 130 (2004) 598; 1103-1121.

87. Bencetić Klaić, Zvjezdana; Klaić, Branimir: Croatian scientific publications in top journals according to the Science Citation Index for the 1980-2000 period. Scientometrics. 61 (2004) 2; 221-250.

88. Bešlić, Ivan; Šega, Krešimir; Bencetić Klaić, Zvjezdana: Utjecaj tipova vremena na koncentracije lebdećih čestica. Gospodarstvo i okoliš. 12 (2004) 65; 587-589.

89. Grisogono, Branko; Enger, Leif: Boundary-layer variations due to orographic-wave breaking in the presence of rotation. Quarterly Journal of the Royal Meteorological Society. 130 (2004) 603; 2991-3014.

90. Herak, Marijan; Lokmer, Ivan; Vaccari, Franco, Panza, Giuliano: Linear amplification of horizontal strong ground motion in Zagreb (Croatia) for a realistic range of scaled point sources. Pure and Applied Geophysics. 161 (2004) 1021-1040.

91. Kos, Igor; Belušić, Danijel; Jeričević, Amela; Horvath, Kristian; Koračin, Darko; Telišman Prtenjak, Maja: Education and research: Initial development of the Atmospheric Lagrangian Particle Stochastic (ALPS) dispersion model. Geofizika. 21 (2004) 37-52.

92. Leder, Nenad; Orlić, Mirko: Fundamental Adriatic seiche recorded by current meters. Annales Geophysicae. 22 (2004) 1449-1464.

93. Novosel, Maja; Požar-Domac, Antonieta; Pasarić, Miroslava: Diversity and distribution of the Bryozoa along underwater cliffs in the Adriatic Sea with special reference to thermal regime. Marine Ecology. 25 (2004) 2; 155-170.

94. Parmhed, Oskar; Oerlemans, Johannes; Grisogono, Branko: Describing surface-fluxes in katabatic flow on Breidamerkurjökull, Iceland. Quarterly Journal of the Royal Meteorological Society. 130 (2004) 1137-1151.

95. Pasarić, Miroslava; Orlić, Mirko: Meteorological forcing of the Adriatic: present vs. projected climate conditions. Geofizika. 21 (2004) 69-87.

96. Radić, Valentina; Pasarić, Zoran; Šinik, Nadežda: Analysis of Zagreb climatological data series using empirically decomposed intrinsic mode functions. Geofizika. 21 (2004) 15-36.

97. Vilibić, Ivica; Domijan, Nenad; Orlić, Mirko; Leder, Nenad; Pasarić, Miroslava: Resonant coupling of a traveling air-pressure disturbance with the east Adriatic coastal waters. Journal of Geophysical Research - Oceans. 109 (2004) C100001; doi:10.1029/2004JC002279.

98. Vujnović, Vladis; Verbanac, Giuliana; Oreškovic, Jasna; Marki, Antun; Marić, Krešimir; Lisac, Inga; Ivandic, Monika: Results of the preliminary geomagnetic field strength measurements in the northern part of middle Croatia. Geofizika. 21 (2004) 1-13.

99. Beg Paklar, Gordana; Bajić, Alica; Dadić, Vlado; Grbec, Branka; Orlić, Mirko: Bura-induced currents corresponding to different synoptic conditions above the Adriatic. Annales Geophysicae. 23 (2005) 1083-1091.

100. Bešlić, Ivan; Šega, Krešimir; Šišović, Anica; Bencetić Klaić, Zvjezdana: PM10, CO and NOx concentrations in the Tuhobić road tunnel, Croatia. International Journal of Environment and Pollution. 25 (2005) 1/2/3/4; 251-262.

101. Brajša, Roman; Wohl, Hubertus; Ruždjak, Vladimir; Vršnak, Bojan; Clette, Frederic; Hochendez, Jean-Francois, Verbanac, Giuliana; Manuela, Temmer: Spatial distribution and north-south asymmetry of coronal bright points for the period 1998/99. Solar Physics. 231 (2005) 29-44.

102. Grisogono, Branko; Enger, Leif; Belušić, Danijel: The ABL due to a mountain pass and Coriolis effect. Croatian Meteorological Journal. 40 (2005) 329-332.

103. Herak, Davorka; Herak, Marijan; Prelogović, Eduard; Markušić, Snježana; Markulin, Željko: Jabuka island (Central Adriatic Sea) earthquakes of 2003. Tectonophysics. 397 (2005) 167-180.

104. Lee, Craig; Askari, Farid; Book, Jeffrey; Carniel, Sandro; Cushman-Roisin, Benoit; Dorman, Clive; Doyle, James; Flament, Pierre; Harris, Courtney; Jones, Burton; Kuzmić, Milivoj; Martin, Paul; Ogston, Andrea; Orlić, Mirko; Perkins, Henry; Poulain, Pierre-Marie; Russo, Aniello; Sherwood, Christopher; Signell, Richard; Thaler, Dietmar: Northern Adriatic response to a wintertime bora wind event. Eos, Transaction of the American Geophysical Union. 86 (2005) 16; 157-165.

105. Mauritsen, Thorsten; Gunilla, Svensson; Grisogono, Branko: Wave flow simulations over Arctic leads. Boundary Layer Meteorology. 117 (2005) 259-273.

106. Nitis, Theodoros; Kitsiou, Dimitra; Bencetić Klaić, Zvjezdana; Telišman Prtenjak, Maja; Moussiopoulos, Nicolas: The effects of basic flow and topography on the development of the sea breeze over a complex coastal environment. Quarterly Journal of the Royal Meteorological Society. 131 (2005) 605; 305-327.

107. Orlić, Mirko; Belušić, Danijel; Pasarić, Zoran: First measurements of bura wind at Senj with a three-axis anemometer. Croatian Meteorological Journal. 40 (2005) 308-311.

108. Parmhed, Oskar; Kos, Igor; Grisogono, Branko: An approximate Ekman layer solution for smooth eddy diffusivity profiles. Boundary Layer Meteorology. 115 (2005) 399-407.

109. Peters, Hartmut; Orlić, Mirko: Turbulent mixing in the springtime central Adriatic Sea. Geofizika. 22 (2005) 1-19.

110. Verbanac, Giuliana; de Pater, Imke; Showalter, Mark; Lissauer, Jack: Keck infrared observations of Saturn’s main rings surrounding Earth’s August 1995 ring plane crossing. Icarus. 174 (2005) 241-252.

111. Vilibić, Ivica; Orlić, Mirko; Čupić, Srđan; Domijan, Nenad; Leder, Nenad; Mihanović, Hrvoje; Pasarić, Miroslava; Pasarić, Zoran; Srdelić, Mladen; Strinić, Goran: A new approach to sea level observations in Croatia. Geofizika. 22 (2005) 21-57.

Popis diplomiranih studenata, magistara i doktora na Geofizičkom odsjeku

1996. godina

DIPLOMSKI RADOVI:

Debić, Boris: Obilježje strujanja zraka ljeti na Medvednici, voditelj: dr.sc.Inga Lisac

Gelo, Anđelko: Prognoza radijacijske magle na području Zagreba; voditelj: dr.sc. Krešo Pandžić

Gračanin, Nenad: Određivanje koeficijenata apsorpcije intenziteta potresa lateralno anizotropnog makroseizmičkog polja; voditelj mr.sc. Anđelka Milošević

Herceg, Ivana: Vremenske varijacije raspoložive potencijalne energije u području Genovske ciklone; voditelj prof.dr. Nadežda Šinik

Horvatić, Elvira: Cirkulacija obronka na području Medvednice; voditelj: dr.sc. Krešo Pandžić

Jančijev, Stjepko: Numerički model obalne cirkulacije (zmorca); voditelj: prof.dr. Nadežda Šinik

Lisjak, Maja: Analiza meteoroloških podataka prema normama za graditeljstvo; voditelj prof.dr. Ivan Penzar

Mikšić, Jasna: Teorijska i opažena prostorna razdioba zračenja površinskih valova potresa; voditelj mr.sc.Snježana Markušić

Mirković, Olinka: O sezonskim promjenama oceanskih vodostaja; voditelj prof.dr. Mirko Orlić

Novaković, Mirela: Regionalna funkcija prigušenja maksimalne vodoravne akceleracije tla; voditelj mr. sc.Vlado Kuk

Punek, Neda: Indeksi za osjet topline; voditelj dr. Josip Juras

Sajko, Alan: Mlazna struja iznad sjeverozapadne Hrvatske, voditelj: dr.sc. Krešo Pandžić

Srnec, Lidija: Međudjelovanje kvazigeostatičke atmosfere i planetarnog graničnog sloja (tijekom slabljenja ciklone). Voditelj: prof. dr. Nadežda Šinik

Škunca, Katarina: Klimatološka analiza vremenskih tipova u Zagrebu; voditelj: prof. dr.Ivan Penzar

Šumonja, Maša: Utjecaj lokalnih značajki tla na intenzitet potresa; voditelj mr. sc.Vlado Kuk

Tkalčić, Hrvoje: Diskontinuiteti na 410 i 660 km dubine u Zemljinom plaštu; voditelj mr.sc. Anđelka Milošević

Turković, Tomica: Osnove rada i mjerenja georadarom; voditelj dr.sc.Franjo Šumanovac

Verbanac, Giuliana: Promjenljivost maksimalne akceleracije tla uzrokovane seizmičkim izvorom konačnih dimenzija; voditelj prof.dr. Marijan Herak

Vukelić, Blaženka: Jednodimenzionalni model graničnog sloja; voditelj prof.dr. Nadežda Šinik

Vuković, Ivo: Osobine razdioba dnevnih količina oborine u Hrvatskoj; voditelj: dr.sc.Josip Juras

Zitouni, Meriem: Analiza dnevnih, mjesečnih i sezonskih vrijednosti osunčavanja, voditelj: prof.dr. Ivan Penzar

MAGISTARSKI RADOVI:

Kezele, Nenad: Nastanak, transport i razaranje fotooksidansa u atmosferi nad Zagrebom. Voditelj: prof.dr. Ivan Penzar

DISERTACIJE:

Juras, Josip: Metode za procjenu vremenske promjenljivosti količina oborine; voditelj: dr.sc.Branka Penzar

1997. godina

DIPLOMSKI RADOVI:

Govedarica, Zvjezdana: Termodinamička svojstva vlažne atmosfere i mjerenja vlažnosti zraka; voditelj: prof.dr.Ivan Penzar

Janeković, Ivica: Određivanje Qc faktora za zagrebačko područje analizom koda valova; voditelj: prof.dr.Marijan Herak

Jurić, Željko: Seizmička refrakcija u troslojnom modelu; voditelj: dr. sc.Franjo Šumanovac

Kirin, Snježana: Polarna svjetlost : s posebnim osvrtom na viđenja u Hrvatskoj; voditelj: prof.dr.Ivan Penzar

Lokmer, Ivan: Anizotropnost brzina seizmičkih P-valova u području središnjeg i južnog dijela Vanjskih Dinarida u Hrvatskoj; voditelj: prof.dr.Marijan Herak

Matek, Helena: Određivanje visine sloja miješanja iz prizemnih podataka; voditelj: mr.sc.Zvjezdana Bencetić Klaić

Mrkoci, Igor: Fraktalna dimenzija razdiobe epicentara potresa u Hrvatskoj; voditelji: prof.dr.Vladimir Paar i prof.dr. Marijan Herak

Ostermann, Radoslav: Obrada analognih zapisa mreže akcelerografa na području Hrvatske; voditelj: dr.sc.Snježana Markušić

Perčec, Melita: Dijagnoza vertikalnih atmosferskih gibanja sinoptičkih razmjera pomoću w-jednadžbe; voditelj: dr.sc.Krešo Pandžić

Pištelek Ljubica: Utjecaj oborine i vjetra na gibanje u Visovačkom jezeru; voditelj: mr. sc. Mira Pasarić

Seljan Marijana: Olujna pruga - mezo-3 konvektivni sistem (Analiza situacije 24. i 25. rujna 1996. nad sjevernim Jadranom); voditelj: mr.sc. Katarina Stanković

Šakić, Sandro VLF postupak određivanja elektromagnetskih svojstava tla; voditelj: dr. sc.Franjo Šumanovac

Šipalo, Lea: Objektivna analiza geopotencijala 500-milibarske izobarne plohe; voditelj: dr.sc.Krešo Pandžić

Vukadinović, Sanja: Usporedba registracija mehaničkog i elektroničkog mareografa te analiza seša Bakarskog zaljeva; voditelj:dr.sc.Mirko Orlić

Vuković, Ivo: Osobine razdioba dnevnih količina oborine u Hrvatskoj; voditelj dr.sc. Josip Juras

MAGISTARSKI RADOVI:

Brzović, Nedjeljka: Numerička simulacija olujnih vjetrova u Hrvatskoj; voditelj: dr.sc.Vesna Jurčec

DISERTACIJE:

Bencetić Klaić, Zvjezdana: Lagrangeovski model daljinskog prijenosa sumpora u atmosferi; voditelj: prof.dr.Nadežda Šinik

Markušić, Snježana: Determinističko seizmičko zoniranje Hrvatske postupkom računanja sintetičkih seizmograma; voditelj: prof.dr.Marijan Herak

1998. godina

DIPLOMSKI RADOVI:

Bernatović, Slavica: Kratkoperiodična promjena sunčevog zračenja; voditelj: prof.dr.Ivan Penzar

Bosak, Tanja: Planinski valovi i turbulencija u vedrom zraku; voditelj: mr.sc.Katarina Stanković

Botica, Lovre: Indeks loma svjetlosti u atmosferi iznad Zagreba; voditelj: prof.dr.Ivan Penzar

Dugalić, Zvonimir: Analiza vremena u Zagrebu u vezi s povećanim brojem hitnih medicinskih intervencija; voditelj: prof.dr.Ivan Penzar

Dulić, Marija: Stokesovo rješenje problema granične vrijednosti pri određivanju oblika Zemlje; voditelj: mr.sc.Vlado Kuk

Glas Vidović, Edita: Oštećenja ozonskog sloja i njihove posljedice; voditelj: prof.dr.Ivan Penzar

Ivatek-Šahdan, Stjepan: Horizontalna vidljivost na aerodromu Zagreb-Pleso; voditelj: dr.sc.Josip Juras

Jurič, Dragana: Biometeorološke prilike na Medvednici; voditelj: prof.dr.Ivan Penzar

Kokanović, Snježana: Baza makroseizmičkih podataka; voditelj: mr.sc.Ivica Sović

Kunovec-Varga, Mario: Numeričko modeliranje tsunamija u obalnom dijelu srednjeg Jadrana; voditelji: dr.sc.Marijan Herak i dr.sc.Mirko Orlić

Marić, Tomislav: Dinamička klimatologija zmorca u području Šibenika za ljetne mjesece; voditelj: prof.dr.Nadežda Šinik

Marković, Relja: Program za digitalizaciju karata izoseista; voditelj: mr.sc.Ivica Sović

Mihanović, Hrvoje: Empirijska analiza i numeričko modeliranje stojnih valova u Limskom kanalu; voditelj dr.sc.Mirko Orlić

Perko, Jasminka: Funkcije razdiobe za dnevno globalno sunčevo zračenje; voditelj: prof.dr.Ivan Penzar

Premec, Krunoslav: Ultraljubičasto sunčevo zračenje s osvrtom na mjerenja u Hrvatskoj; voditelj: prof.dr.Ivan Penzar

Pucević, Davor: Metode određivanja gustoće Zemlje; voditelj: dr.sc.Snježana Markušić

Rendić, Zoran-Šime: Turbulencija u vedrom zraku u FIR-Zagreb; voditelj: mr.sc.Katarina Stanković

Roca, Nenad: Mjerenja magnetnog polja u području ekstremno niskih frekvencija; voditelj: dr.sc.Vladis Vujnović

Suhić, Tihomir: Statističko modeliranje dnevnog hoda izravnog raspršenog i ukupnog ozračenja u Zagrebu; voditelj: prof.dr.Ivan Penzar

Škarić, Zvonimir: Utjecaj meteoroloških faktora na povećanu incidenciju cerebrovaskularnog inzulta; voditelj: dr.sc.Josip Juras

Štefanić, Snježana: Vrtložnost u polju vjetra i struje u moru; voditelji: dr.sc.Miljenko Kuzmić i dr.sc.Mirko Orlić

Tomšić, Davor: Automatska meteorološka postaja; voditelj: prof.dr.Ivan Penzar

Turčin, Željka: Planinski zavjetrinski valovi; voditelj: mr.sc.Katarina Stanković

MAGISTARSKI RADOVI:

Vilibić, Ivica: Površinski seši i unutarnji Kelvinovi valovi Zadarskog i Pašmanskog kanala; voditelj: dr.sc.Mirko Orlić

1999. godina

DIPLOMSKI RADOVI:

Aničić, Davor: Analiza spektra odziva filtriranih i nefiltriranih akcelerograma potresa u Hrvatskoj;voditelj: dr.sc.Snježana Markušić

Fiket, Tomislav: Objektivna analiza podataka prikupljenih na krstarenjima istraživačkim brodom "Andrija Mohorovičić" od 1974. do 1976. godine; voditelj: prof.dr.Mirko Orlić

Haramina, Tomi: Godišnje promjene temperature i koeficijenta turbulentne izmjene topline u Jadranu; voditelj: prof.dr.Mirko Orlić

Lucić, Jelena: Odnos prizemnog eritemalno učinkovitog ultraljubičastog zračenja i ukupnog ozona; voditelj: dr.sc.Vladis Vujnović

Lucić, Lidija: Atenuacijska relacija za procjenu maksimalne, horizontalne akceleracije na području Dalmacije; voditelj: dr.sc.Snježana Markušić

Magaš, Nataša: Apsorpcijska svojstva ozona; voditelj: dr.sc.Vladis Vujnović

Matić, Frano: Odraz Sunčeve aktivnosti na sekularne nizove meteoroloških podataka; voditelj: dr.sc.Vladis Vujnović

Padovan, Božo: Anizotropija polja makroseizmičkog intenziteta za područje južne Hrvatske; voditelj: mr.sc.Ivica Sović

Patarčić, Mirta: Klima Vinkovaca; voditelj: dr.sc.Josip Juras

Peljto, Amela: Proračun putanje česti zraka metodom Chena i Smitha; voditelj: dr.sc.Zvjezdana Bencetić Klaić

Petrin, Natarša: Procjena kiselosti oborine u Hrvatskoj; voditelj: dr.sc.Zvjezdana Bencetić Klaić

Rabak, Ivan: Algoritam i programski kôd za određivanje nastupnih vremena faza potresa; voditelj: prof.dr.Marijan Herak

Sabolović, Sonja: Azimutna razdioba koeficijenta atenuacije makroseizmičkog intenziteta za područje zapadne Hrvatske; voditelj: mr.sc.Ivica Sović

Suhić, Tihomir: Statističko modeliranje dnevnog hoda izravnog, raspršenog i ukupnog ozračenja Zagreba; voditelj: prof.dr.Ivan Penzar

Tomašić, Ivana: Mezoskalni konvektivni kompleks (MCC-Mesoscale Convective Complex); voditelj: mr.sc.Katarina Stanković

Visković, Lorna: Mjerenje atmosferskog tlaka i njegova raspodjela; voditelj: prof.dr.Ivan Penzar

DISERTACIJE:

Ivančan-Picek, Branka: Generiranje atmosferskih vrtloga nad područjem Jadrana; voditelji: dr.sc.Vesna Jurčec i prof.dr.Nadežda Šinik

Marki, Antun: Modeliranje srednjeg dnevnog hoda komponenata dozračene sunčeve energije; voditelj: prof.dr.Ivan Penzar

Morović, Mira: Prostorne i vremenske promjene optičkih svojstara Jadrana određene daljinskim mjerenjima koncentracije pigmenata; voditelj: dr.sc.Miroslav Gačić

2000. godina

DIPLOMSKI RADOVI:

Cvitan, Lidija: Analiza zimskih toplinskih uvjeta u Hrvatskoj pomoću stupanj dana; voditelj: prof.dr.Ivan Penzar

Drvar, Dunja: Izentropska analiza lokalnih promjena vertikalne strukture atmosfere; voditelj: mr.sc.Dražen Glasnović

Kalin, Lovro: Metode ocjene vjerojatnosnih prognoza vremena; voditelj: mr.sc.Dražen Glasnović, suvoditelj: dr.sc.Josip Juras

Kos, Igor: Organizirana duboka konvekcija nad Hrvatskom; voditelj: mr.sc.Katarina Stanković

Koščević, Ivela: Analiza pirheliometrijskih mjerenja pomrčine Sunca u kolovozu 1999.; voditelj: dr.sc.Vladis Vujnović

Krulc, Jasnica: Uvjetna simetrična nestabilnost i njezin značaj u predviđanju mezoskalnih pojasa oborine; voditelj: mr.sc.Katarina Stanković

Mlinac, Nino: Primjena podataka reflektivne seizmike pri određivanju modela gornjih slojeva kore; voditelj: dr.sc.Snježana Markušić

Modrić, Kristijan: Metode ocjene dugoročnih prognoza vremena; voditelj: dr.sc.Josip Juras

Sevšek, Maja: Utjecaj potpovršinskih slojeva na parametre gibanja tla; voditelj: mr.sc.Vlado Kuk

Tomažić, Igor: Analiza površinske temperature Jadrana na osnovi satelitskih mjerenja; voditelj: prof.dr.Mirko Orlić

Tudor, Martina: Prijenos česti zraka na područje Hrvatske; voditelj: mr.sc.Alica Bajić, suvoditelj: dr.sc.Krešo Pandžić

DISERTACIJE:

Beg Paklar, Gordana: Djelovanje bure na sjevernom Jadranu - simulacije meteorološkim i oceanografskim modelima; voditelji dr.sc.Mario Bone i prof.dr.Mirko Orlić

Gajić-Čapka, Marjana: Metode klimatološke analize kratkotrajnih oborina velikog intenziteta; voditelj: prof.dr.Branka Penzar

Pasarić, Mira: Kolebanja razine Jadranskog mora izazvana dugoperiodičkim poremećajima tlaka zraka i vjetra; voditelj: prof.dr.Mirko Orlić

Supić, Nastjenka: Višegodišnja kolebanja površinskih protoka i geostrofičkog strujanja u sjevernom Jadranu; voditelj: prof.dr.Mirko Orlić

2001. godina

DIPLOMSKI RADOVI:

Belušić, Danijel: Ocjena determiniranosti zagrebačke klime primjenom analize singularnog spektra; voditelj: dr.sc.Nadežda Šinik

Harmina, Dalibor: Analiza atmosferske mutnoće pomoću Volzovog fotometra; voditelj: dr.sc.Vladis Vujnović

Mihelko, Mihaela: Temperaturne i oborinske značajke tipova vremena u unutrašnjosti Hrvatske; voditelj: mr.sc.Alica Bajić, suvoditelj: dr.sc. Josip Juras

Odribožić, Irena: Primjena mikroseizmičkog nemira kod određivanja amplifikacijskih značajki površinskim slojeva tla; voditelj: mr.sc.Vlado Kuk

Osman, Velimir: Analiza suše u ljetnom razdoblju 1983. godine; voditelj: dr.sc.Josip Juras

Otmačić, Željko: Određivanje magnitude potresa na osnovi makroseizmičkog intenziteta za šire područje Dinarida; voditelj: dr.sc.Snježana Markušić

Podgorski, Igor: Analiza naknadnih potresa; voditelj: prof. dr.sc.Davorka Herak

Rasol, Dubravka: Ovisnost statističkih značajki brzine vjetra o duljini razdoblja mjerenja; voditelj: mr.sc.Alica Bajić i suvoditelj: dr.sc.Josip Juras

Šoljan, Vinko: Utjecaj strme orografije na numeričku nestabilnost jednoslojnog mezomodela; voditelj: dr.sc.Krešo Pandžić

Špoler, Kornelija: Procjena energetskog potencijala vjetra u ovisnosti o ulaznim podacima brzine vjetra; voditelj: mr.sc.Alica Bajić, suvoditelj: prof. dr.sc.Vladis Vujnović

Tolić, Stipe: Polinomna metoda objektivne analize meteoroloških polja; voditelj: dr.sc.Krešo Pandžić

Tušek, Erika: Osobine razdioba oblačnih i vedrih dana u Hrvatskoj; voditelj: dr.sc.Josip Juras

Vukelić, Marina: Koncentracija sumpornog dioksida u zraku i vertikalna termodinamička struktura atmosfere nad Zagrebom; voditelji: mr.sc.Alica Bajić i dr.sc.Krešo Pandžić

MAGISTARSKI RADOVI:

Herceg Bulić, Ivana: Preraspodjela energije zatvorenog sustava u atmosferi (slučaj Genovske ciklone 18.-21.XI.1999.); voditeljica rada: dr.sc.Nadežda Šinik

Telišman Prtenjak, Maja: Numeričke simulacije obalne cirkulacije atmosfere nad nehomogenom površinom; voditelji: dr.sc.Branko Grisogono i dr.sc.Nadežda Šinik

DISERTACIJE:

Brkić, Mario: Trodimenzionalno modeliranje Zemljine kore za potrebe geodezije i geofizike : korekcija reljefa u prostornoj i spektralnoj domeni; voditelj: prof.dr.Tomislav Bašić

Krajcar, Valter: Empirijska analiza godišnje promjenjivosti strujanja u sjevernom Jadranu; voditelj: dr.sc.Milivoj Kuzmić

2002. godina

DIPLOMSKI RADOVI:

Anić, Stjepan: Multifraktalna priroda prostorne distribucije naknadnih potresa; voditelj: prof. dr. sc. Marijan Herak

Bilić, Maja: Obrada dvodimenzionalnih refleksijskih seizmičkih podataka; voditelj: prof.dr.Franjo Šumanovac

Ćoso, Ladislav: Određivanje dnevnog hoda visine sloja miješanja iz modeliranih vertikalnih profila turbulencije kinetičke energije i potencijalne temperature; voditelj: dr.sc.Zvjezdana Bencetić Klaić

Gabela, Lada: Mezoskalno strujanje na sjevernom Jadranu tijekom MAP eksperimenta (5.- 7. studenog 1999.); voditelj: dr.sc.Zvjezdana Klaić

Georgievski, Goran: Dijagnoza satelitskih snimaka oblaka; voditelj: dr.sc.Krešo Pandžić

Hrust, Lovro: Mezoskalni meteorološki uvjeti tijekom stratosferskog ozona u Zagrebu 6. veljače 1990. godine; voditeljiva dr.sc.Zvjezdana bencetić Klaić

Kaligari, Vlado: Disperzija Rayleighevih valova u peteroslojnom sredstvu; voditelj: prof. dr. sc. Davorka Herak

Kolačko, Alkor: Umjetna polinomna objektivna analiza meteoroloških polja; voditelj: dr.sc.Krešo Pandžić

Majcen, Mario: Planinski zavjetrinski valovi nad Dinaridima; voditelj: mr.sc.Katarina Stanković

Markulin, Krunoslav: O slabljenju izravne dozračene sunčeve energije nad Puntijarkom; voditelj: dr.sc.Antun Marki

Matijević, Damir: Analiza atmosferske mutnoće; voditelj: dr.sc.Vladis Vujnović

Mišević, Ana: Primjena refrakcijskih statičkih konvekcija pri 3-D obradi seizmičkih podataka; voditelj: prof.dr. Marijan Herak

Šariri, Kristina: Statistička analiza povezanosti globalne i lokalne seizmičnosti; voditelj: dr.sc.Marijan Herak

Trošić, Tanja: Analiza lokalne barotropnosti graničnog sloja atmosfere na istočnoj obali Jadrana : osnova obalne cirkulacije; voditeljica: dr.sc.Nadežda Šinik

Žuvela, Maja: Zimska termohalina cirkulacija i kvazigeostrofičko strujanje u Jadranu; voditelj: prof.dr.Mirko Orlić, suvoditelj: dr.sc.Zoran Pasarić

MAGISTARSKI RADOVI:

Lokmer, Ivan: Amplifikacijska svojstva površinskih slojeva tla na području Zagreba; voditelj: prof.dr.Marijan Herak

Viher, Mladen: Kombiniranje metode multispektralnog grupiranja i metode teksture pri klasifikaciji oblika snimljenih satelitom; voditelj: prof.dr.Ivan Penzar

DISERTACIJE:

Vilibić, Ivica: Objektivna analiza vodenih masa u Jadranu; voditelj: prof.dr.Mirko Orlić

2003. godina

DIPLOMSKI RADOVI:

Kos, Miroslav: Osnovne značajke seizmičnosti šireg područja Zagreba; voditelj: prof.dr.Davorka Herak

Kraljević, Lukša: Organizirana konvekcija nad Hrvatskom; voditelj: mr.sc.Katarina Stanković

Lepen, Sandra: Dijagnoza ciklonske aktivnosti na južnoj strani Alpa pomoću omega jednadžbe; voditelj: dr.sc.Krešo Pandžić

Ljubić, Marija: Analiza mareografskih podataka zabilježenih na tri postaje u području Riječkog zaljeva; voditelj: prof.dr.Mirko Orlić

Mikec, Krunoslav: Objektivna metoda određivanja položaja atmosferskih fronti i analiza frontogeneze pomoću Q-vektora; voditelj: dr.sc.Krešo Pandžić

Sečen, Hinko Ivan Razlikovanje nuklearnih eksplozija od potresa; voditelj: prof.dr.Davorka Herak

Žmirak, Zlatan: Sinoptički uvjeti za vrijeme povišenih koncentracija ozona zimi u Zagrebu; voditelj: prof.dr. Zvjezdana Bencetić Klaić

MAGISTARSKI RADOVI:

Bešlić, Ivan: Koncentracije frakcija lebdećih čestica PM-10 i PM-2,5 u atmosferi iznad Zagreba i njihova ovisnost o meteorološkim parametrima; voditelji: dr.sc Krešimir Šego i prof.dr.Zvjezdana Bencetić Klaić

Cvitan, Lidija: Lokalni jednodimenzionalni modeli brzine vjetra i njihova primjena na područje Molva; voditelj: prof.dr. Zvjezdana Bencetić Klaić

2004. godina

DIPLOMSKI RADOVI:

Cindrić, Ksenija: Primjena programa METEONORM za procjenu dozračene energije na proizvoljno nagnute i orijentirane plohe; Voditelj: dr.sc. Uroš Desnica, suvoditelj: dr.sc.Antun Marki

Gumhalter, Tanja: Turbulentni tokovi topline i impulsa u atmosferskom prizemnom sloju na Horvatovcu; voditelj: dr.sc.Zvjezdana Bencetić Klaić

Lazar, Martin: Modeliranje termohalinog strujnja u okrajnjim bazenima uz uvažavanje lateralnog trenja; voditelj: prof.dr.Mirko Orlić

Mihajlović, Domagoj: Praćenje meteorološke suše 2003. godine u panonskom dijelu Hrvatske; voditelj: dr.sc.Marijana Gajić Čapka, suvoditelj: dr.sc.Zoran Pasarić

Mlinar, Marko: Analiza morskih struja mjerenih akustičkom metodom u zaljevu Komiža (ljeto 2002.); voditelj: dr.sc.Gordana Beg Paklar, suvoditelj: prof.dr.Mirko Orlić

Pališaški, Snježana Tamara: Prizemna turbulencija na obalnim zračnim lukama; voditelj: mr.sc.Katarina Stanković

Pavić, Marko: Analitičko modeliranje termohaline cirkulacije i kvazigeostrofičkog strujanja u Jadranu; voditelj: prof.dr.Mirko Orlić, suvoditelj: dr.Zoran Pasarić

Popović, Tina: Struktura turbulencije i vertikalni turbulentni tokovi impulsa iznad Geofizičkog zavoda; voditelj: prof.dr. Zvjezdana Bencetić Klaić

Radić, Valentina: Analiza zagrebačkih klimatskih nizova pomoću empirijski određenih prirodnih sastavnih funkcija; voditelj: prof.dr.Nadežda Šinik

Rožman, Bernarda: Veza između koncentracija O3 u Zagrebu u hladnom dijelu godine i meteoroloških uvjeta; voditelj: dr.sc.Zvjezdana Bencetić Klaić

Stiperski, Ivana: Tomadogeneza u zračnom prostoruRepublike Hrvatske; voditelj: mr.sc.Katarina Stanković

Šantić, Ana: Filtriranje niza mjernih vrijednosti difuznog sunčevog ozračenja na Horvatovcu (1990-2002.); voditelj: dr.sc.Antun Marki

Ševeljević, Ranko: Objektivna analiza meteoroloških polja metodom uzastopnog popravljanja; voditelj: dr.Krešo Pandžić

MAGISTARSKI RADOVI:

Belušić, Danijel: Procjena udara bure upotrebom mezoskalnog numeričkog modela; voditelj: dr.sc.Zvjezdana Bencetić Klaić

Cecić, Ina: Metodologija prikupljanja i obrade makroseizmičkih podataka; voditelj: prof.dr.Marijan Herak

DISERTACIJE:

Leder, Nenad: Barotropni i baroklini valovi u širem području Lastovskog kanala; voditelj: prof.dr. Mirko Orlić

2005. godina

DIPLOMSKI RADOVI:

Baletić, Ivan: Smicanje vjetra na zračnoj luci Dubrovnik; voditelj: mr.sc.Katarina Stanković

Bobinac, Hrvoje: Modeliranje dnevnih i satnih vrijednosti eritemalno aktivnog UV zračenja na Horvatovcu 2003/2004 godine; voditelj: dr.sc.Antun Marki

Ercegovac, Marija: Lociranje žarišta potresa pomoću 3-komponentnih seizmograma s jedne seizmološke postaje; voditelj: prof.dr.Marijan Herak

Horvat, Melita: Analiza jakih kratkotrajnih oborina u Istri; voditelj: dr.sc.Marijana Gajić Čapka

Jajetić, Ana: Utjecaj vremena na bolnički prijem psihičkih bolesnika; voditeljiva mr.sc.Ksenija Zaninović, suvoditeljica: dr.sc.Zvjezdana Bencetić Klaić

Novak, Renata: Analiza kode i Qc faktora za područje Dubrovnika i šire okolice; voditelj: prof.dr.Davorka Herak

Taljat, Miran: Procjena srednje godišnje temperature zraka usrednjavanjem i filtriranjem; voditelj: dr.sc.Zoran Pasarić

MAGISTARSKI RADOVI:

Jeričević, Amela: Atmosferski granični sloj urbanog područja; voditelj: dr.sc.Branko Grisogono

Mihanović, Hrvoje: Unutarnje morske struje u Jadranu; voditelj: prof.dr.Mirko Orlić.