|
NASTAVNA DJELATNOST
 Geofizika na Zagrebačkom sveučilištu ima dugu tradiciju – predaje se od 1898. godine, prvo na Mudroslovnom fakultetu a od 1925. do 1946. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Najprije se počelo s predavanjima iz meteorologije i klimatologije, a od 1910. godine Andrija Mohorovičić uvodi i predavanja iz seizmologije. Kad se 1946. iz Filozofskog fakulteta izdvojio Prirodoslovno-matematički fakultet, ušao je u njegov sastav i Geofizički institut, današnji Geofizički zavod pri Geofizičkom odsjeku PMF-a. To je danas jedina ustanova u Hrvatskoj na kojoj se može steći akademsko obrazovanje svih razina iz osnovnih geofizičkih disciplina – meteorologije, oceanografije, seizmologije, geomagnetizma i aeronomije. Osim toga, kroz proteklih gotovo stotinu godina članovi Geofizičkog zavoda držali su na odgovarajućim fakultetima od njihova osnutka i predavanja usmjerena na primjenu geofizike s jedne strane u tehnici, a s druge u šumarstvu i poljoprivedi. To je trajalo do sredine sedamdesetih godina 20. stoljeća, a za studente poljoprivede nastavlja se i danas. U novije vrijeme osnove geofizike predaju se na drugim odsjecima PMF-a u Zagrebu, te na Sveučilištima u Splitu i Osijeku.
 Nastavni se program čvrsto naslanja na bazično obrazovanje iz fizike i matematike koje studenti stječu na prve dvije godine studija na Fizičkom odsjeku PMF-a. Tijekom vremena, sadržaji predmeta stalno su unapređivani u skladu s razvojem struke i najnovijim znanstvenim spoznajama.
Studij geofizike na PMF-u jedinstven je po tome što se inzistira na relativno širokom općem geofizičkom obrazovanju prije specijalizacije po pojedinim strukama. Tako npr. budući seizmolozi obavezno uče osnove dinamičke meteorologije i dinamike fluida, a meteorolozi i oceanografi teoriju elastičnosti, seizmologiju i seizmometriju. Novim programom predviđamo daljnje osuvremenjavanje predavanja, te još veće jačanje zajedničkih općih osnova geofizike, kako bi studenti imali što veće mogućnosti zapošljavanja u raznim strukama. Također predviđamo mogućnost izlaska iz studija nakon položenih šest semestara studija uz stjecanje naziva prvostupnika geofizike. Ti bi studenti bili kvalificirani za obavljanje osnovnog stručnog i tehničkog rada u odgovarajućim službama (npr. DHMZ, Seizmološka služba).
 Studij geofizike na europskim i svjetskim sveučilištima organiziran je vrlo raznoliko, te nije moguće naći dva sveučilišta na kojima bi studij geofizike bio usporediv. To je posljedica toga da je geofizika specifična struka (snažno naslonjena na fiziku, matematiku i druge geoznanosti) na čiji su razvoj u pojedinim zemljama jako utjecale lokalne okolnosti i tradicija. Tako se seizmologija u nekim zemljama (Belgija, npr.) uopće ne predaje (ili postoji samo na doktorskoj razini) jer je seizmičnost vrlo slaba. Slična je situacija i s oceanografijom, koja je najrazvijenija tamo gdje je pomorska tradicija jaka. S druge strane, postoje geofizičke discipline koje u Hrvatskoj nisu zastupljene (npr. vulkanologija), a drugdje jesu. Tradicija je uvjetovala i organizacijski okvir unutar kojega se geofizika uči – ponegdje je to unutar ustrojbenih jedinica koje brinu za fiziku (npr. Helsinki, Bologna), dok je drugdje ona u nadležnosti odjela za geologiju i/ili geoznanosti (Trst, Edinburgh, Atena). Od europskih sveučilišta, najsličniji program predloženom postoji na Karlovom univerzitetu u Pragu (tamo je studirao i A. Mohorovičić!), gdje se na Fakultetu matematike i fizike studira meteorologija (dinamička i sinoptička meteorologija, te klimatologija), seizmologija, teža i oblik Zemlje, geomagnetizam i aeronomija. Našem je programu sličan i program na Sveučilištu u Oslu, gdje se obrazuju prvostupnici meteorologije s oceanografijom kao i magistri tih i srodnih disciplina.
Interes za diplomski studij geofizike u Hrvatskoj postoji već dugi niz godina. Diplomirani studenti relativno lako nalaze posao u stručnim službama (Državni hidrometeorološki zavod, Seizmološka služba RH), znanstveno-nastavnim i znanstvenim ustanovama, poduzećima koja se bave primijenjenom geofizikom, bankama, te u privatnom sektoru. Isto tako, iskustvo pokazuje da studenti stječu fundus znanja koji im omogućava uspješan doktorski studij na najboljim svjetskim sveučilištima.
Stručni dio studija geofizike (3. godinu) mogu upisati studenti koji su stekli solidno obrazovanje iz osnova fizike, matematike i računarstva. Osim studenata fizike, takve bi uvjete na Zagrebačkom sveučilištu mogli zadovoljiti i studenti FER-a, uz eventualno polaganje razlikovnih ispita.
Odi na početak
2.1. Sveučilišni istraživački studij geofizike:
a) prvostupnik geofizike (preddiplomski studij),
b) magistar fizike – geofizike (diplomski studij).
2.2. Nositelj studija
Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Geofizički odsjek, Zagreb
2.3. Trajanje studija je
a) šest (6) semestara (preddiplomski program),
b) četiri (4) semestra (diplomski program).
2.4. Uvjeti za upis studija su isti kao za studij Fizike,
profil magistar fizike
2.5. Akademski naziv koji se stječe završetkom studija:
a) prvostupnik geofizike (preddiplomski studij),
b) magistar fizike – geofizike (diplomski studij).
PREDDIPLOMSKI STUDIJSKI PROGRAM
Treća godina preddiplomskog studija nastavlja se na prve dvije godine studija
magistar fizike, a moguće ga je upisati (uz polaganje razlikovnih ispita) i nakon završenih programa na drugim odsjecima PMF-a ili FER-a. Studenti koji završe preddiplomski studij stječu znanja o fizikalnim osnovama geofizičkih disciplina koje se njeguju na Geofizičkom odsjeku PMF-a, te vještine potrebne za stručni i tehnički rad: provođenje mjerenja, održavanje i kalibraciju instrumenata, prikupljanje podataka i njihovu osnovnu interpretaciju, rutinsku analizu geofizičkih nizova, arhiviranje podataka te terenski rad (npr. makroseizmička istraživanja).
Način završetka studija: polaganjem svih ispita,
te prikupljanjem 180 ECST bodova.
Prvostupnici geofizike kvalificirani su za
obavljanje stručnog i tehničkog rada u odgovarajućim službama (npr. DHMZ,
Seizmološka služba RH, ...)
Studijski plan i program
usklađen s Bolonjskom deklaracijom za prvostupnika geofizike
DIPLOMSKI STUDIJSKI PROGRAM
Uz kompetencije koje se stječu na preddiplomskoj razini, diplomski studijski program studentima nudi temeljito teorijsko i praktično upoznavanje osnovnih geofizičkih struka (meteorologije, fizičke oceanografije, seizmologije, geomagnetizma i aeronomije) te osposobljenost za početak znanstveno-istraživačkog rada u području odabrane discipline: meteorologije i fizičke oceanografije ili seizmologije i fizike čvrste Zemlje, kao i upis doktorskog studija. Taj je program logični nastavak preddiplomskog studija.
Magistri fizike – geofizike
kvalificirani su za posao u znanstveno-nastavnim ustanovama, znanstvenim institutima, stručnim službama (DHMZ, Seizmološka služba), opservatorijima (meteorološkim, geomagnetskim...), poduzećima za primjenjenu geofiziku,
zračnim lukama, ustanovama za istraživanje mora i sl.
Za upis na navedeni diplomski program dovoljni su (ili djelomično dovoljni) sljedeći preddiplomski studijski programi:
a) na Fizičkom i Geofizičkom odsjeku,
b) na matematici i ostalim strukama prirodoslovlja (fizika, kemija, geografija,
biologija, geologija) (uz polaganje razlikovnih ispita),
c) na Fakultetu elektrotehnike i računarstva (uz polaganje razlikovnih ispita).
Način završetka studija: polaganjem
diplomskog ispita.
Diplomski ispit čine obrana diplomskog rada i
opći ispit kojim se dokazuje poznavanje struke geofizike.
Temu diplomskog rada student odabire u završnoj godini studija u dogovoru s
nastavnikom i prema vlastitim sklonostima, a u izradi se služi stručnom
literaturom i postojećim mjernim podacima, koristeći se stečenim znanjima o
procesima u Zemljinoj kori, u moru i u atmosferi.
Pravila polaganja diplomskog ispita
Vijeće Geofizičkog odsjeka PMF-a na svojoj sjednici od 18.
studenog 2009. prihvatilo je sljedeći način izvođenja diplomskog ispita.
Diplomski ispit sastoji se od dva dijela:
1. Provjera znanja iz geofizičkih kolegija prema
popisu ispitnih pitanja koji se
utvrđuje na početku akademske godine.
2. Obrana diplomskog rada kojoj student pristupa nakon
uspješno položenog prvog dijela ispita. Datum obrane diplomskog rada određuje se
u dogovoru s pristupnikom, a u pravilu će biti 3–7 dana nakon prvoga dijela.
Takav način polaganja diplomskog ispita odnosi se na
studente diplomskog studija fizike – geofizike i primjenjuje se za studente koji
su diplomski studij upisali ak. godine 2008./2009.
Studijski plan i program
usklađen s Bolonjskom deklaracijom za magistra fizike - geofizike
Detalji
razredbenog postupka za upis na diplomske studije Geofizičkog odsjeka
Pitanja za
diplomski 2009./2010.
Rang lista za upis studenata u I. godinu
diplomskog sveučilišnog studija Fizika -
geofizika u ak. godini 2009./2010.
POSLIJEDIPLOMSKI DOKTORSKI STUDIJ
Poslijediplomski doktorski studij
fizike, smjer: geofizike
Odluke Vijeća Prirodoslovno-matematičkog
fakulteta Sveučilišta u Zagrebu o pravilima za izvođenje poslijediplomskog
znanstvenog (magistarskog i doktorskog) studija na PMF-u, donesene na
sjednici održanoj 21.05.2009. godine
Odluka Vijeća Prirodoslovno-matematičkog fakulteta
Sveučilišta u Zagrebu o dovršetku poslijediplomskih magistarskih studija
Kontakt:
Prof. dr. sc. Branko Grisogono
Doc. dr. sc. Snježana
Markušić
arhiva
Odi na početak
|
