DOKTORSKI STUDIJ FIZIKE - SMJER GEOFIZIKA

GEOFIZIKA

Doktorski studij geofizike je osmišljen kao logičan nastavak preddiplomskog studija geofizike i diplomskog studija fizika-geofizika na PMF-u Sveučilišta u Zagrebu. Osim temeljnog znanja opće fizike, naprednih matematičkih vještina i metoda obrade podataka, očekuje se da studenti imaju solidno predznanje osnova dinamika fluida, klimatologije, dinamičke meteorologije, meteoroloških mjerenja i motrenja te fizičke oceanografije ako planiraju specijalizaciju meteorologije ili oceanografije. Za studij s naglaskom na seizmologiju, kolegiji kao što su teorija elastičnosti, osnove fizike unutrašnjosti Zemlje, napredni kolegiji seizmologije te inženjerska seizmologija, su preduvjet. Za studente koji nisu završili diplomski studij fizika-geofizika, razlikovne sadržaje i rokove za završavanje doktorskog studija za njih pojedinačno utvrđuje Vijeće Fizičkog i Geofizičkog odsjeka na prijedlog Vijeća doktorskog studija.

Nakon završenog doktorskog studija fizike (smjer: geofizika), studenti će steći kompetencije potrebne za početak ili nastavak znanstvene karijere u područjima meteorologije, fizičke oceanografije, seizmologije te geomagnetizma i aeronomije. Predavanja se održavaju u prostorijama Geofizičkog odsjeka (Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu). Odsjek je vodeća hrvatska geofizička institucija u obrazovanju, kao i u znanstvenim istraživanjima, s dobro uspostavljenom suradnjom s drugim stručnim geofizičkim organizacijama u Hrvatskoj (oceanografski instituti, Državni hidrometeorološki zavod, Seizmološka služba Republike Hrvatske, koja je sastavni dio Geofizičkog odsjeka, ...). Trenutno, nastavno/istraživačko osoblje Odsjeka čine 3 redovita profesora, 2 izvanredna profesora, 5 docenata, 1 viši predavač i 5 asistenata/znanstvenih novaka/studenta doktorskog studija. Studenti imaju na raspolaganju najveću geofizičku knjižnicu u Hrvatskoj i odličnu računalnu infrastrukturu (uključujući npr. višeprocesorsko paralelno računalo) sa brzim i neograničenim besplatnim pristupom internetu. Studenti će također imati pristup brojnim instrumentima potrebnim za obavljanje njihovih istraživanja (meteorološke stanice i 60 metara visok meteorološki toranj, seizmografi, oceanografska oprema, magnetometri ...), kao i besplatno korištenje relevantne baze podataka u vlasništvu Geofizičkog odsjeka. Predviđamo da će se svake godine upisati do 5 studenata.

Doktorska disertacija treba biti rezultat sveobuhvatanog i detaljnog istraživanja pod nadzorom odabranog voditelja. Tema istraživanja mora biti odobrena od strane Zajedničkog vijeća Fizičkog i Geofizičkog odsjeka. Prije toga, student mora braniti tezu svoje disertacije tijekom jednog seminara, pokazujući znanje i razumijevanje relevantnih istraživanja koje je savladao te da može predstaviti rezultate svoga rada (hipoteze, metode, ...) prema zadanim ciljevima. Rad prezentiran u disertaciji mora biti jednako vrijedan kao najmanje dva znanstvena rada u međunarodnim časopisima. Prije same obrane, mora biti objavljen (ili prihvaćen za objavljivanje) najmanje jedan članak - u kojemu kandidat mora biti prvi ili jedini autor - u časopisu kojeg navodi Current Contents. Doktorska disertacija se brani pred povjerenstvom koje uključuje najmanje tri člana, od kojih je jedan voditelj. Sastav povjerenstva određuje Vijeće Fizičkog i Geofizičkog odsjeka. Povjerenstvo će procijeniti znanstveni doprinos predstavljenog materijala, te omogućiti javnu obranu disertacije za koju su zaključili da je originalna, relevantna i da su gore navedeni uvjeti ispunjeni.

Prema Sveučilišnom standardu, disertacija se piše na hrvatskom jeziku. Međutim, kad je najmanje jedan član povjerenstva iz inozemstva, i obvezuje se da osobno prisustvuje obrani, Vijeće doktorskog studija će dozvoliti da rad bude napisan na engleskom jeziku, uz prošireni sažetak na hrvatskom jeziku. Kandidati će tijekom doktorskog studija i tijekom njihovih istraživanja biti podupirani da se uključe u međunarodnu suradnju, te da imaju vanjske članove povjerenstva.


NASTAVNI PLAN POSLIJEDIPLOMSKOG DOKTORSKOG STUDIJA FIZIKE

SMJER: GEOFIZIKA

 

 

 

 

Sati god.

 

Šifra

Autor

Naziv predmeta

Pred.

Vj.

Bodovi

Obvezni predmeti:

76701

Z. Pasarić

Analiza podataka u geofizici

30

15

12

76702

D. Herak i B. Grisogono

Geofizički seminar 1

30

0

20

77703

M. Herak i M. Orlić

Geofizički seminar 2

60

0

40

Izborni predmeti:

77704

D. Koračin i Z. Bencetić Klaić

Modeliranje atmosfere

45

30

12

77705

Z. Bencetić Klaić

Odabrana poglavlja iz fizike atmosfere

30

15

9

77706

B. Grisogono

Odabrana poglavlja iz atmosferske turbulencije i difuzije

30

15

9

77707

V. Grubišić i B. Grisogono

Mezoskalna meteorologija

30

15

9

77708

M. Orlić

Dinamička oceanografija

45

15

12

77709

D. Degobbis i R. Precali

Fizikalna i kemijska svojstva morske vode

30

15

9

77710

Z. Pasarić i G. Beg Paklar

Odabrana poglavlja fizike mora

30

15

9

77801

D. Herak

Fizika unutrašnjosti Zemlje

45

15

15

77802

M. Herak

Fizika žarišta potresa

45

15

15

77803

B. Tomljenović

Seizmotektonski parametri i magnituda potresa

30

15

9

77804

M. Herak

Odabrana poglavlja iz seizmologije

30

15

9

77805

F. Šumanovac

Odabrana poglavlja iz geofizičkih istraživanja

30

15

9

77906

G. Verbanac

Planetarni magnetizam

20

20

9

 

 


NASTAVNI PROGRAM POSLIJEDIPLOMSKOG DOKTORSKOG STUDIJA FIZIKE

SMJER: GEOFIZIKA

 

Poslijediplomski doktorski studij fizike

SMJER: GEOFIZIKA

NAZIV KOLEGIJA: Analiza podataka u geofizici

AUTOR(I) PROGRAMA: Doc. dr. sc. Zoran Pasarić, Geofizički odsjek, Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu

OBLIK NASTAVE: predavanja+vježbe (30+15)

ECTS BODOVI: 12

CILJ KOLEGIJA:

Upoznati ideje i probleme vezane uz vremenske nizove, te prostorna polja. Steći sposobnost razmišljanja u vremenskoj i frekvencijskoj domeni, odnosno u prostornoj domeni i domeni valnih brojeva. Osposobiti se za praktičnu primjenu pojedinih metoda, te interpretaciju dobivenih rezultata.

SADRŽAJ KOLEGIJA:

Pomoćni rezultati iz linearne algebre: matrice, vlastite vrijednosti, dijagonalizacija, dekompozicija singularnih vrijednosti, metoda najmanjih kvadrata. Višestruka linearna regresija i korelacija. Metoda empirijskih ortogonalnih funkcija (EOF). Objektivna analiza: prilagodba polinomom, objektivna interpolacija. Vremenski nizovi, prostorna polja: a) deterministička teorija: linearni sustavi, Fourierova transformacija, diskretno uzorkovanje, aliasing, digitalni filtri; b) stohastička teorija u vremenskoj, odnosno prostornoj domeni: stacionarnost, ergodičnost, autokorelacijska funkcija; c) stohastička teorija u frekvencijskoj domeni, odnosno domeni valnih brojeva: linearni sustavi sa stohastičkim ulazom, spektri i poprečni spektri snage stacionarnih slučajnih procesa, model sa šumom na izlazu; d) valići.

Praktični dio će se sastojati od vježbi na računalu, pri čemu će se pojedine metode implementirati i primijeniti na realne ili računalno proizvedene podatke.

OBAVEZE STUDENATA TOKOM NASTAVE I NAČINI NJIHOVA IZVRŠAVANJA:

Pohađanje nastave i vježbi.

OBAVEZNA LITERATURA:

1.      Bendat, S. J., Piersol, G. A. (2000): Random Data Analysis and Measurement Procedures. John Wiley & Sons, Inc., New York.

DOPUNSKA LITERATURA:

1.      Emery, W. J., Thomson, E. R. (1998): Data Analysis Methods in Physical Oceanography.  Pergamon, Elsevier Science Ltd., Oxford.

2.      Hamming, R. W. (1977): Digital Filters. Prentice-Hall, Englewood Cliffs, N.J.

3.      Koopmans, H. L. (1995): The Spectral Analysis of Time Series. Academic Press, San Diego.

4.      Papoulis, A. (1977): Signal Analysis. McGraw-Hill, Auckland.

5.      Papoulis, A. (1984): Probability, Random Variables, and Stochastic Processes. McGrew-Hill, Auckland.

6.      Press, H. W., Teukolsky, A. S., Vetterling, T. W., Flannery, P. B. (2001): Numerical Recipes in Fortran 77, Cambridge University Press, Cambridge.

7.      Priestly, M. B. (1981): Spectral Analysis of Time Series, Academic Press, London.

NAČIN POLAGANJA ISPITA:

Ispit se sastoji iz praktičnog dijela (izrada računalnog programa i primjena na konkretne podatke), te usmenog dijela.


 

Poslijediplomski doktorski studij fizike

SMJER: GEOFIZIKA

NAZIV KOLEGIJA: Geofizički seminar I

AUTOR(I) PROGRAMA: Prof. dr. sc. Davorka Herak, Prof. dr. sc. Branko Grisogono, Geofizički odsjek, Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu

OBLIK NASTAVE: seminari (30)

ECTS BODOVI: 20

CILJ KOLEGIJA:

Razumijevanje prirode, teorije, motrenja i modeliranja geofizičkih procesa. Prezentiranje vlastitih i tuđih znanstvenih rezultata istraživanja.

SADRŽAJ KOLEGIJA:

Izbori tema geofizičkih istraživanja, proučavanje i selekcija znanstvene literature, praćenje tuđih i prezentiranje vlastitih seminara.

OBAVEZE STUDENATA TOKOM NASTAVE I NAČINI NJIHOVA IZVRŠAVANJA:

Odabir teme znanstvenog rada, proširene seminarske diskusije, pripreme vlastitih prezentacija i seminara. Postavljanje znanstvenih hipoteza, metode rada i analize rezultata.

OBAVEZNA LITERATURA:

Prema dogovoru sa studentom i mentorom.

DOPUNSKA LITERATURA:

Oko 10 znanstvenih relevantnih članaka. Brojne internet stranice.

NAČIN POLAGANJA ISPITA:

Redovito i aktivno sudjelovanje u radu seminara. Prezentiranje vlastitog seminarskog rada.

 


 

Poslijediplomski doktorski studij fizike

SMJER: GEOFIZIKA

NAZIV KOLEGIJA: Geofizički seminar II

AUTOR(I) PROGRAMA: Prof. dr. sc. Marijan Herak, Prof. dr. sc. Mirko Orlić, Geofizički odsjek, Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu

OBLIK NASTAVE:seminari (60)

ECTS BODOVI: 40

CILJ KOLEGIJA:

Razumijevanje prirode, teorije, motrenja i modeliranja geofizičkih procesa. Prezentiranje vlastitih i tuđih znanstvenih rezultata istraživanja.

SADRŽAJ KOLEGIJA:

Izbori tema geofizičkih istraživanja, proučavanje i selekcija znanstvene literature, praćenje tuđih i prezentiranje vlastitih seminara.

OBAVEZE STUDENATA TOKOM NASTAVE I NAČINI NJIHOVA IZVRŠAVANJA:

Odabir teme znanstvenog rada, proširene seminarske diskusije, pripreme vlastitih prezentacija i seminara. Postavljanje znanstvenih hipoteza, metode rada i analize rezultata.

OBAVEZNA LITERATURA:

Prema dogovoru sa studentom i mentorom.

DOPUNSKA LITERATURA:

Oko 20 znanstvenih relevantnih članaka. Brojne internet stranice.

NAČIN POLAGANJA ISPITA:

Redovito i aktivno sudjelovanje u radu seminara. Prezentiranje vlastitog seminarskog rada.


 

Poslijediplomski doktorski studij fizike

SMJER: GEOFIZIKA

NAZIV KOLEGIJA: Modeliranje atmosfere

AUTOR(I) PROGRAMA: Prof. dr. sc. Darko Koračin, Division of Atmospheric Sciences, Desert Research Institute, 2215 Raggio Parkway, Reno, NV 89512, USA.

OBLIK NASTAVE: predavanja+vježbe (45+30)

ECTS BODOVI: 12

CILJ KOLEGIJA:

Osnovni je cilj kolegija da obrazuje studente u području atmosferskog i disperzijskog modeliranja te da ih pripremi za samostalni razvoj, modifikacije i primjene kompjuterskih programa i modela.

SADRŽAJ KOLEGIJA:

Osnovna je zadaća kolegija da se izlože osnovni temelji atmosferskog i disperzijskog modeliranja na različitim skalama (od globalne skale do regionalnih, mezoskalnih i mikroskalnih područja). Detaljno se diskutira matematički formalizam modela, fizičkih parametrizacija i numeričkih rješenja jednadžbi modela. U toku predavanja razmatraju su granice prediktabilnosti te pojave kaotičnosti u simulacijama.  Predmeti kolegija uključuju opis disperzijskih modela različite složenosti i njihovo korištenje u istraživanjima i primjenama.

OBAVEZE STUDENATA TOKOM NASTAVE I NAČINI NJIHOVA IZVRŠAVANJA:

Studenti su obavezni pohađati predavanja i vježbe, predavati zadane zadaće, prisustvovati seminarima te raditi na zadanim esejima i projektima.

OBAVEZNA LITERATURA:

1.      R. Pielke (2001): Mesoscale Meteorological Modeling. Academic Press, 2nd Edition.

2.      R. Stull (1997): Introduction to Boundary Layer Meteorology. Kluwer Academic Publishers, 2nd Edition.

3.      H. C. Rodean (1996): Stochastic Lagrangian Models of Turbulent Diffusion. Meteorological Monographs, American Meteorological Society, Boston.

NAČIN POLAGANJA ISPITA:

Posljednje predavanje prije ispita uključuje prikaz osnovnih točaka kolegija koji se očekuju na ispitu da bi se studenti što bolje pripremili za ispit.  Završni ispit se sastoji od pismenog i usmenog dijela. Za usmeni dio studenti su obavezni pripremiti izlaganje na zadanu temu.

 


 

Poslijediplomski doktorski studij fizike

SMJER: GEOFIZIKA

NAZIV KOLEGIJA: Odabrana poglavlja iz fizike atmosfere

AUTOR(I) PROGRAMA: Prof. dr. sc. Zvjezdana Bencetić Klaić, Geofizički odsjek, Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu

OBLIK NASTAVE: predavanja+seminar (30+15)

ECTS BODOVI: 9

CILJ KOLEGIJA:

Stjecanje saznanja o dinamici gornje troposfere i stratosfere. Sagledavanje međudjelovanja troposfere i stratosfere te prepoznavanje posljedica međudjelovanja .

SADRŽAJ KOLEGIJA:

Novija saznanja u razumijevanju ekstratropskih ciklona. Uloga ciklonalnih vrtloga u općoj cirkulaciji atmosfere. Bloking. Procesi koji doprinose brzom razvoju ekstratropskih ciklona. Orografska ciklogeneza. Visinske fronte, mlazne struje i tropopauza. Razmjene stratosfere i troposfere, stratosferska intruzija.

OBAVEZE STUDENATA TOKOM NASTAVE I NAČINI NJIHOVA IZVRŠAVANJA:

Aktivno pohađanje nastave; individualne prezentacije (seminari) recentnih rezultata znanstvenih istraživanja dinamike gornje troposfere/stratosfere te njihovog međudjelovanja.

OBAVEZNA LITERATURA:

1.      Newton C. E., Holopainen E. O. (1990): Extratropical cyclones. The Eric Palmen memorial   volume. American Meteorological Society, Boston.

2.      Bluestein, H. B. (1993): Synoptic-dynamic meteorology in midlatitudes. Vol. II, Observations and theory of weather systems. Oxford University Press, Oxford.

3.      Holton, J. R. (1995): Stratosphere-troposphere exchange. Rew. Geophys., 33, str 403-439.

4.      Cox, B. D., Bithell, M., Gray, L. J. (1995): A general circultion model study of a tropopause-folding event at middle latitudes. Q. J. R. Meteorol. Soc., 121, str 883-910.

DOPUNSKA LITERATURA:

Noviji znanstveni članci o dinamici gornje troposfere i stratosfere te o međudjelovanju troposfere i stratosfere.

NAČIN POLAGANJA ISPITA:

Praćenje razine zainteresiranosti i aktivnosti studenta tijekom nastave, usmeni ispit te uspješno prezentirano seminarski rad.

 


 

Poslijediplomski doktorski studij fizike

SMJER: GEOFIZIKA

NAZIV KOLEGIJA: Odabrana poglavlja iz atmosferske turbulencije

AUTOR(I) PROGRAMA: Prof. dr. sc. Branko Grisogono, Geofizički odsjek, Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu

OBLIK NASTAVE: predavanja+vježbe+seminar (30+10+5)

ECTS BODOVI: 9

CILJ KOLEGIJA:

Razumijevanje prirode, teorije i modeliranja atmosferske turbulencije.  Produbljavanje znanja o mezoskalnoj i mikroskalnoj dinamici.  Analitičko i numeričko modeliranje turbulentnih procesa u geofizičkim fluidima.

SADRŽAJ KOLEGIJA:

Nestabilnosti strujanja na maloj skali; cirkulacija i vrtložnost. Atmosferski granični slojevi. Turbulencija i problem zatvaranja. Prognoza turbulentne kinetičke i potencijalne energije. Modifikacije Monin-Obukhovljeve duljine. Spektralni prikaz turbulentnih strujanja. Prognoza Reynoldsovog tenzora napetosti. Modeliranje prijenosa, raspršenja i difuzije u atmosferi. Detalji lokalnih cirkulacija. Atmosferska dinamika i parametrizacije mikroskalnih procesa u numeričkim prognostičkim modelima za vrijeme i klimu. Dopunjeni model Prandtla za nagnute granične slojeve.

OBAVEZE STUDENATA TOKOM NASTAVE I NAČINI NJIHOVA IZVRŠAVANJA:

Proširene diskusije, domaće zadaće i čitanje znanstvenih članaka. Rad u grupi i izvješća. Aktualne diskusije mezoskalnih i lokalnih vremenskih pojava (TV, www, itd). Potencijalni izbor studenta za vlastitu ekspertizu u atmosferskoj turbulenciji, priprema vlastitog završnog ispita.

Anonimna anketa o kolegiju nakon ~1/3 trajanja samog kolegija.

OBAVEZNA LITERATURA:

1.      Stull, R.B. (1988): An Introduction to Boundary Layer Meteorology, Kluwer, Dordrecht, 666 str.

2.      Baklanov, A. i B. Grisogono (ur.) (2007): Atmospheric Boundary Layers Nature, Theory and Applications to Environmental Modelling and Security. Springer, 241 str.

DOPUNSKA LITERATURA:

1.      Kundu, P.K. and I.M. Cohen (2002): Fluid Mechanics. Academic Press, 2nd ed.

2.      Lesieur, M. (1997): Turbulence in Fluids. Kluwer (3rd edition), Dordrecht.

3.      Pedlosky, J. (1987): Geophysical Fluid Dynamics, Springer-Verlag, New York.

4.      Oko 10tak znanstvenih relevantnih članaka povezanih s tematikom kolegija.

5.      Brojne internet stranice.

NAČIN POLAGANJA ISPITA:

Domaće zadaće, pisana i usmena izvješća (seminari), završni usmeni ispit (eventualno specijaliziran ka mogućem studentovom interesu u atmosferskoj turbulenciji).

 


 

Poslijediplomski doktorski studij fizike

SMJER: GEOFIZIKA

NAZIV KOLEGIJA: Mezoskalna meteorologija

AUTOR(I) PROGRAMA: Prof. dr. sc. Vanda Grubišić, Odsjek meteorologije i geofizike, Fakultet geoznanosti, geografije i astronomije, Sveučilište u Beču

OBLIK NASTAVE: predavanja+vježbe (30+15)

ECTS BODOVI: 9

CILJ KOLEGIJA:

Stjecanje znanja o atmosferskim mezoskalnim procesima, njihovoj dinamičkoj strukturi, metodama i tehnikama opažanja, numeričkom modeliranju i prediktabilnosti. 

SADRŽAJ KOLEGIJA:

Orografski inducirani mezoskalni procesi. Interni težinski valovi. Planinski valovi. Linearna aproksimacija i nelinearni procesi. Deformacija strujanja u navjetrini. Orografska oborina. Strujanja u zavjetrini. Zavjetrinska ciklogenza. Termalna strujanja u planinskom terenu.

Mezoskalni oborinski sistemi.

Opažanja mesoskalnih procesa. Sateliti, radari, lidari, prizemne mezoskalne mreže. Avionska mjerenja. Analiza podataka.

Numeričko modeliranje mesoskalnih procesa. Prediktabilnost.

OBAVEZE STUDENATA TOKOM NASTAVE I NAČINI NJIHOVA IZVRŠAVANJA:

Pohađanje nastave, domaće zadaće, seminarski rad i projektni zadatak.

OBAVEZNA LITERATURA:

1.      Baines, P.G. (1995): Topographic Effects in Stratified Flows. Cambridge University Press, New York.

2.      Blumen, W. (editor) (1990): Atmospheric Processes over Complex Terrain. Amer. Meteor. Soc.

3.      Bougeault, P., R.A. Houze, Jr., R. Rotunno, and H. Volkert (editors) (2003): Special MAP issue of the Quartertly Journal of the Royal Meteorological Society.

4.      Houze, R. A. (1993): Cloud Dynamics. Academic Press, San Diego.

DOPUNSKA LITERATURA:

1.      Gill, A.E. (1982): Atmosphere-Ocean Dynamics. Academic Press, New York.

2.      Grubišić, V., and co-authors (2008): Terran-induced Rotor Experiment, Bulletin of the American Meteorological Society, 89, 1513-1533.

3.      Smith, R. B. (1979): The influence of mountains on the atmosphere. Adv. Geophys., 21 87-230.

4.      Volkert, H., C. Schär, and R. B. Smith (2007): MAP Findings, Quarterly Journal of the Royal Meteorological Society, 133, 809-967.

NAČIN POLAGANJA ISPITA: pismeno + usmeno

 


 

Poslijediplomski doktorski studij fizike

SMJER: GEOFIZIKA

NAZIV KOLEGIJA: Dinamička oceanografija

AUTOR PROGRAMA: Prof. dr. sc. Mirko Orlić, Geofizički odsjek, Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu

OBLIK NASTAVE: predavanja+vježbe (45+15)

ECTS BODOVI: 12

CILJ KOLEGIJA:

Istraživanja u geofizici imaju empirijsku, teorijsku i modelarsku komponentu. Cilj ovog kolegija je produbiti razumijevanje gibanja u moru zasnovano na teorijskim metodama, a nadovezuje se na slične kolegije s preddiplomskog i diplomskog studija.

SADRŽAJ KOLEGIJA:

Kvazistacionarno strujanje. Osnovni elementi strujnog sistema. Vjetrovno strujanje u oceanima (Sverdrup, Stommel, Munk). Vjetrovno strujanje u okrajnjim morima (Weenink, Felzenbaum, Welander). Termohalino strujanje – unutar okrajnjih bazena te između okrajnjih i otvorenih mora (estuarina cirkulacija, inverzna estuarina cirkulacija).

Slobodni valovi. Opći slučaj oscilacija u rotirajućem stratificiranom fluidu. Kratkoperiodički površinski valovi. Dugoperiodički valovi u sloju fluida. Unutarnji valovi. Topografski efekti.

Prisilni valovi. Analitička rješenja za shematizirane oceane i okrajnja mora: plimne oscilacije, utjecaj atmosfere na more, sezonske oscilacije. Rezonantna pobuda gibanja u moru.

OBAVEZE STUDENATA TOKOM NASTAVE I NAČINI NJIHOVA IZVRŠAVANJA:

Pohađanje nastave, rješavanje postavljenih problema.

OBAVEZNA LITERATURA:

1.      Bowden K. F. (1983): Physical Oceanography of Coastal Waters. Ellis Horwood Ltd., Chichester.

2.      Gill A. E. (1982): Atmosphere-Ocean Dynamics. Academic Press, New York.

3.      Pedlosky J. (1987): Geophysical Fluid Dynamics (Second Edition). Springer Verlag, New York.

4.      Warren B. A. and C. Wunsch (Eds) (1981): Evolution of Physical Oceanography - Scientific Surveys in Honour of Henry Stommel. MIT Press, Cambridge, Ma.

DOPUNSKA LITERATURA:

1.      Csanady G. T. (1982): Circulation in the Coastal Ocean. D. Reidel, Dordrecht.

2.      LeBlond P. H. and L. A. Mysak (1978): Waves in the Ocean. Elsevier, Amsterdam.

3.      Pedlosky J. (1996): Ocean Circulation Theory. Springer, Berlin.

4.      Philander S. G. (1990): El Nino, La Nina, and the Southern Oscillation. Academic Press, San Diego.

5.      Siedler G., J. Church and J. Gould (2001): Ocean Circulation and Climate. Academic Press, San Diego.

6.      Simons T. J. (1980): Circulation models of lakes and inland seas. Canadian Bulletins of Fisheries and Aquatic Sciences, 203, pp. 1-146.

NAČIN POLAGANJA ISPITA: pismeno i usmeno


 

Poslijediplomski doktorski studij fizike

SMJER: GEOFIZIKA

NAZIV KOLEGIJA: Fizikalna i kemijska svojstva morske vode

AUTOR(I) PROGRAMA: Dr. sc. Danilo Degobbis, znanstveni savjetnik i Dr.sc. Robert Precali, viši znanstveni suradnik, Institut „Ruđer Bošković“, Centar za istraživanje mora, Rovinj

OBLIK NASTAVE: predavanja+vježbe (30+15)

ECTS BODOVI: 9

CILJ KOLEGIJA:

Upoznavanje s mehanizmima nastajanja nepoželjnih pojava u moru (prekomjerna eutrofikacija, cvjetanje mora) uslijed promjena nekih kemijskih sastojaka morske vode u kombinaciji s meteorološkim, klimatskim i fizikalno-oceanografskim kolebanjima.

Namjerava se potaknuti studente da počnu razmišljati u širokim okvirima prilikom razrade znanstvene hipoteze njihovih istraživanja, kako bi bili sposobni uklopiti ih unutar složenih multidisciplinarnih projekata, koji imaju prioritet financiranja. U ovom će se kolegiju naime istaknuti koliko je važno sinergističko djelovanje promjena kemijskih i fizikalnih procesa za nastajanje pojava koje ugrožavaju ekološku ravnotežu u moru.

SADRŽAJ KOLEGIJA:

Predavanja: Geokemijski model sastava morske vode, makrokonstituenti i Dittmar-ovo pravilo, definicija saliniteta i metode mjerenja, raspored saliniteta u oceanu i u estuarnim područjima.

Gustoća morske vode i račun iz temperature i saliniteta, procesi raslojavanja vodenog stupca i njihova uloga u vertikalnom transportu tvari.

Plinovi, karbonatni sustav, uloga izmjene CO2 između atmosfere i oceana u procesu globalnog zagrijavanja.

Mikrokostituenti, organska tvar, zagađivala, zagađenje i onečišćenje Jadranskog mora.

Ciklus hranjivih soli, uloga u procesu eutrofikacije i kod prekomjernog stvaranja sluzavih nakupina (cvjetanje mora), mehanizmi eutrofikacije i cvjetanja mora u Sjevernom Jadranu.

Vježbe: Na istraživačkom brodu: Planiranje izlaska, pozicioniranje postaja, uzorkovanje i spremanje uzoraka, in situ mjerenje fizikalnih parametara, određivanje fizikalno-kemijskih i kemijskih parametara u laboratoriju na brodu.

U laboratoriju na kopnu: Baze podataka, unošenje podataka u bazu, statistička i grafička analiza podataka iz baze u ODV-u i drugim programima.

OBAVEZE STUDENATA TOKOM NASTAVE I NAČINI NJIHOVA IZVRŠAVANJA:

Predavači će biti dostupni za dodatne konzultacije te će provjeravati aktivnost studenata putem kolokvija.

OBAVEZNA LITERATURA:

1.     Lalli, C. M., Parsons T. R. (1997): Biological Oceanography – An Introduction, 2nd ed., Butterworth-Heinemann, Oxford, GB.

2.     Millero, F. J. (1996): Chemical Oceanography, 2nd ed., CRC Press, Boca Raton (postoji i izdanje iz 2005., ali nema bitne promjene u dijelovima od interesa).

3.     Pilson, M. E. Q. (1998): An Introduction to the Chemistry of the Sea, Prentice Hall, Upper Sadle River, NJ.

4.     Knjige su dostupne u knjižnici IRB u Zagrebu ili u Rovinju. Studenti će dobiti detaljne upute kako ih koristiti.

5.     Degobbis, D., Precali, R., Ivančić, I., Smodlaka, N., Fuks, D., Kveder, S. (2000): Long-term changes in the northern Adriatic ecosystem related to anthropogenic eutrophication. Int. J. Envir. Poll., 13(1-6), 495-533 (dostupan u elektroničkom obliku).

DOPUNSKA LITERATURA:

Najnovije znanstvene publikacije (udžbenici, tehnički izvještaji, članci u znanstvenim časopisima) u dogovoru s predavačima ovisno o sklonosti i interesu pojedinog studenta.

NAČIN POLAGANJA ISPITA: Usmeno u Rovinju ili u Zagrebu.

 


 

Poslijediplomski doktorski studij fizike

SMJER: GEOFIZIKA

NAZIV KOLEGIJA: Odabrana poglavlja fizike mora

AUTOR(I) PROGRAMA: Doc. dr. sc. Zoran Pasarić, Geofizički odsjek, Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu i Doc. dr. sc. Gordana Beg Paklar, Institut za oceanografiju i ribarstvo, Split

OBLIK NASTAVE: predavanja+vježbe (30+15)

ECTS BODOVI: 9

CILJ KOLEGIJA:

Detaljno analizirajući numeričko rješavanje jednadžbi plitkog fluida studenti će steći osjećaj za probleme i ograničenja koja se tom prilikom javljaju kao i za međuodnos "fizike" i "numerike". Kroz upoznavanje s karakteristikama, mogućnostima i ograničenjima jednog od najčešće korištenih oceanografskih modela – Princeton Ocean Model (POM), steći će se znanja o tehnikama numeričkog modeliranja. Na nizu primjera primjene modela studenti će se upoznati sa standardnim zahtjevima i problemima pri pokretanju modela i u samim simulacijama, kao i s metodama verifikacije i prezentacije modelskih rezultata.

SADRŽAJ KOLEGIJA:

Numeričko modeliranje dinamike mora. Osnovne jednadžbe, diskretizacija, konačne razlike, konvergencija, stabilnost, analiza numeričkih shema za jednadžbe plitkog fluida. Tipične aproksimacije, rubni uvjeti, klasifikacija modela. Princeton Ocean Model (POM). Verifikacija modela usporedbom s analitičkim rješenjima. Primjena POM-a na cijeli Jadran i na odabrano obalno podpodručje. Istraživanje odnosa između vjetrovne i termohaline dinamike.

OBAVEZE STUDENATA TOKOM NASTAVE I NAČINI NJIHOVA IZVRŠAVANJA:

Pohađanje nastave. Studenti će samostalno pokrenuti numerički model POM za jednostavne primjere u idealiziranim bazenima sa shematiziranim forsiranjem.

OBAVEZNA LITERATURA:

1.      Mesinger F. (1976): Dinamička meteorologija. Građevinska knjiga, Beograd.

2.      Mellor G. L. (1996): Introduction to Physical Oceanography. Springer, New York.

3.      Mellor G. L. (1998): User Guide for a Three-dimensional, Primitive Equation, Numerical Ocean Model. Princeton University, Princeton.

4.      Mellor G. L. and T. Yamada (1982): Development of a turbulence closure model for geophysical fluid problems. Reviews of Geophysics and Space Physics, 20, pp. 851-875.

DOPUNSKA LITERATURA:

1.      Griffies S. (2004): Fundamentals of ocean climate models. Princeton University Press, Princeton, USA.

2.      Chassignet E. P. and J. Verron (1998): Ocean Modeling and Parametrization, NATO Science Series C: Mathematical and Physical Science - Vol. 516, Kluwer Academic Publisher, Cambridge.

3.      Ramming H. G. and Z. Kowalik (1980): Numerical Modelling of Marine Hydrodynamics. Elsevier Oceanography Series 26. Elsevier, Amsterdam.

NAČIN POLAGANJA ISPITA:

Usmeni ispit i uspješno provedena zadana simulacija POM modelom u idealiziranom bazenu s jednostavnim forsiranjem.

 


 

Poslijediplomski doktorski studij fizike

SMJER: GEOFIZIKA

NAZIV KOLEGIJA: Fizika unutrašnjosti Zemlje

AUTOR(I) PROGRAMA: Prof. dr. sc. Davorka Herak, Geofizički odsjek, Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu

OBLIK NASTAVE: predavanja+vježbe (45 + 15)

ECTS BODOVI: 15

CILJ KOLEGIJA:

Razumijevanje rasprostiranja volumnih valova potresa u heterogenom sredstvu. Spoznaja utjecaja raspršenja i atenuacije na prostorne valove i generiranje koda valova. Razumijevanje utjecaja anizotropije na rasprostiranje volumnih valova. Razumijevanje nastanka i svojstava slobodnih oscilacija slojevite sfere.

SADRŽAJ KOLEGIJA:

Rasprostiranje volumnih valova kroz heterogeno sredstvo. Raspršenje i atenuacija prostornih valova potresa. Koda valovi. Anizotropija u Zemlji. Slobodne oscilacije slojevite sfere.

OBAVEZE STUDENATA TOKOM NASTAVE I NAČINI NJIHOVA IZVRŠAVANJA:

 predavanja, seminarski rad i projektni zadatak

OBAVEZNA LITERATURA:

1.      Aki, K. And Richards, P. G. (2002): Quantitative seismology, University Science Books, Sausalito, 700 pp.

2.      Lapwood, E.R. and Usami, T. (1981): Free oscillations of the Earth, Cambridge University Press. Cambridge, 243 pp.

3.      Sato, H. and M. C. Fehler (1998): Seismic wave propagation and scattering in the heterogeneous Earth, Springer-Verlag, New York, 308 pp.

4.      Stein, S. and Wysession, M. (2003): An introduction to seismology, earthquakes, and Earth structure, Blackwell Publishing, 498 pp.

5.      Lowrie, W. (2007): Fundamentals of Geophysics, Cambridge University Press,
381 pp.

 

DOPUNSKA LITERATURA:

 

1. Fowler, C.M.R. (2009): The Solid Earth, Cambridge University Press, 685 pp.

NAČIN POLAGANJA ISPITA: usmeno

 


 

Poslijediplomski doktorski studij fizike

SMJER: GEOFIZIKA

NAZIV KOLEGIJA: Fizika žarišta potresa

AUTOR(I) PROGRAMA: Prof. dr. sc. Marijan Herak, Geofizički odsjek, Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu

OBLIK NASTAVE: Predavanja + vježbe (45+15)

ECTS BODOVI: 15

CILJ KOLEGIJA:

Student stječe znanja o kinematici i dinamici seizmičkih izvora, te sposobnost određivanja parametara izvora (statički moment, granična frekvencija, pad napetosti...) na temelju spektralne analize seizmograma potresa.

SADRŽAJ KOLEGIJA:

Teorija elastičnog odskoka. Energija deformacije prije potresa. Rasjedi i pukotine. Prikaz seizmičkog izvora. Teorem reprezentacije dinamičke elastičnosti. Jednostavan primjer pomaka na rasjedu. Općenita analiza diskontinuiteta pomaka. Seizmički izvor. (a) Kinematika potresa promatrana na velikoj udaljenosti od izvora. Homogeno, izotropno, neograničeno sredstvo. Općenita svojstva pomaka. Seizmički spektar na malim frekvencijama. (b) Dinamika širenja pukotine. Seizmički moment. Tenzor seizmičkog momenta. Procjena seizmičkih momenata. Volumni seizmički izvori. Osnove teorije i primjeri. Kinematika potresa promatrana na velikoj udaljenosti od seizmičkog izvora. Nehomogeno, izotropno sredstvo. Model rasjeda sa širenjem u jednom smjeru. Početak, širenje i zaustavljanje loma. Kutna frekvencija i asimptota visoke frekvencije. Kinematika potresa promatrana na maloj udaljenosti od seizmičkog izvora.

OBAVEZE STUDENATA TOKOM NASTAVE I NAČINI NJIHOVA IZVRŠAVANJA:

Pohađanje nastave, seminarski rad

OBAVEZNA LITERATURA:

1.      Aki, K.,  Richards, P. G. (2002): Quantitative seismology (2nd Ed.), University Science Books, Sausalito.

2.      Pujol, J. (2003): Elastic Wave Propagation and Generation in Seismology, Cambridge University Press, Cambridge.

3.      Ben Menahem, A., Singh, B. A. (1981): Seismic Waves and Sources. Springer-Verlag, New York.

4.      Brune, J. N. (1970): Tectonic stress and the spectra of seismic shear waves from earthguakes. Journal of Geophysical Research, Vo1. 75, 4997-5009.

DOPUNSKA LITERATURA:

1.      Stein, S., Wysession, M. (2003): An introduction to Seismology, Earthquakes and Earth Structure, Blackwell publishing.

2.      Bullen, K. E., Bolt, B. A. (1985): An introduction to the theory of seismology. Cambridge University Press.

3.      Jost, M. L., Herrmann, R. B. (1989): A student's guide to and review of moment tensors. Seismological Research Letters, Vo1. 60, No. 2, 37-57.

4.      Fowler, C.M.R. (2009): The Solid Earth, Cambridge University Press, 685 pp.

NAČIN POLAGANJA ISPITA: Seminarski rad, usmeni ispit

 


 

Poslijediplomski doktorski studij fizike

SMJER: GEOFIZIKA

NAZIV KOLEGIJA: Seizmotektonski parametri i magnituda potresa

AUTOR(I) PROGRAMA: Prof. dr. sc. Bruno Tomljenović, Rudarsko-geološko-naftni fakultet, Sveučilište u Zagrebu

OBLIK NASTAVE: predavanja + vježbe (30+15)

ECTS BODOVI: 9

CILJ KOLEGIJA:

Upoznati studente s osnovama seizmotektonike te seizmotektonskim značajkama Sredozemlja i Hrvatske

SADRŽAJ KOLEGIJA:

Potresni ciklus: „klasični“ i alternativni modeli. Gdje dolazi do sloma: rasjedne rampe, nepravilnosti, rasjedne barijere i karakteristični potresi. Varijacije u pomacima po rasjedu, napredovanje rasjeda i segmentiranost. Odnos između seismotektonskih parametara i magmituda potresa. Upoznavanje s tipskim primjerima iz Hrvatske, Mediterana i svijeta.

OBAVEZE STUDENATA TOKOM NASTAVE I NAČINI NJIHOVA IZVRŠAVANJA:

pohađanje predavanja, seminarski rad

OBAVEZNA LITERATURA:

1.      Stein, S., Wysession, M. (2003): An introduction to Seismology, Earthquakes and Earth Structure, Blackwell publishing.

2.      Wells, D.L. & Coppersmith, K.J. (1994): New empirical Relationships among Magnitude, Rupture Length, Rupture Width, Rupture Area, and Surface Displacemnet.- Bull. Seismol. Soc. Am., Vol. 84, No. 4, 974-1002.

3.      Burbank, D.W & Anderson, R.S. (2001): Tectonic Geomorphology.- Blackwell Publishing

NAČIN POLAGANJA ISPITA: usmeno

 


 

Poslijediplomski doktorski studij fizike

SMJER: GEOFIZIKA

NAZIV KOLEGIJA: Odabrana poglavlja iz seizmologije

AUTOR(I) PROGRAMA: Prof. dr. sc. Marijan Herak, Geofizički odsjek, Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu

OBLIK NASTAVE: Predavanja + vježbe (30+15)

ECTS BODOVI: 9

CILJ KOLEGIJA:

Student stječe znanja i vještine u vezi s odabranim problemima iz seizmologije koje bira u dogovoru s nastavnikom, a prema svojim afinitetima i znanstvenom interesu.

SADRŽAJ KOLEGIJA:

Sadržaj kolegija odabire se u skladu sa sklonostima i izborom slušača. Predložene teme su: rasprostiranje elastičkih valova u anizotropnom sredstvu, inverzni problemi u seizmologiji, površinski valovi i slobodne oscilacije Zemlje, statistika potresa. Koristi se dolje navedena kao i tekuća stručna literatura.

OBAVEZE STUDENATA TOKOM NASTAVE I NAČINI NJIHOVA IZVRŠAVANJA:

Pohađanje nastave, seminarski rad

OBAVEZNA LITERATURA:

1.      Lay, T., Walace, T. C. (1995): Modern global seismology, Academic Press, San-Diego – London

2.      Aki, K., Richards, P. G. (2002): Quantitative seismology (2nd Ed.), University Science Books, Sausalito.

3.      Pujol, J. (2003): Elastic Wave Propagation and Generation in Seismology, Cambridge University Press, Cambridge.

4.      Stein, S., Wysession, M. (2003): An introduction to Seismology, Earthquakes and Earth Structure, Blackwell publishing.

5.      Bath, M. (1984): Mathematical aspects of seismology, Geophysical Press, London.

DOPUNSKA LITERATURA:

1.      Menke, W. (1989): Geophysical data analysis: Discrete inverse theory, Academic Press.

2.      Bath, M. (1984): Mathematical aspects of seismology, Geophysical Press, London.

NAČIN POLAGANJA ISPITA: Seminarski rad, usmeni ispit

 


 

Poslijediplomski doktorski studij fizike

SMJER: GEOFIZIKA

NAZIV KOLEGIJA: Odabrana poglavlja iz geofizičkih istraživanja

AUTOR(I) PROGRAMA: Prof. dr. sc. Franjo Šumanovac, Rudarsko-geološko-naftni fakultet, Sveučilište u Zagrebu

OBLIK NASTAVE:  predavanja, vježbe i seminar (30+15)

ECTS BODOVI: 9

CILJ KOLEGIJA:

Sticanje temeljnih znanja i primjena površinskih geofizičkih metoda istraživanja. Analiza rezultata geofizičkih metoda i sintetiziranje u okviru kompleksnih istraživanja.

SADRŽAJ KOLEGIJA:

Refleksijska seizmička metoda visoke rezolucije (HRS-metoda). Instrumenti i oprema. Metode mjerenja i obrade podataka. Interpretacija. Seizmičke metode istraživanja naslaga između bušotina. Trodimenzionalna (3-D) seizmička istraživanja. Seizmička tomografija. Primjena seizmičkih istraživanja.

Električna istraživanja. Vertikalna i horizontalna moć razlučivanja električnih metoda. Površinska električna tomografija: teoretske osnove, višeelektrodni sustavi, geometrija snimanja, projektiranje terenskih mjerenja, dvodimenzionalna (2D) i trodimenzionalna (3D) istraživanja, obrada i interpretacija podataka, mogućnosti primjene. Dvojno gradijentno kartiranje i TUBEL-metoda. Interpretacija podataka mjerenja magnetotelurskom i elektromagnetnim metodama. Georadarska istraživanja. Mogućnosti električnih metoda u istraživanjima na krškim terenima.

Daljinska gravimetrijska istraživanja. Mikrogravimetrijska istraživanja. Gravimetrijska istraživanja podzemnih šupljina. Aeromagnetometrijska istraživanja. Kompleksna geofizička istraživanja.

OBAVEZE STUDENATA TOKOM NASTAVE I NAČINI NJIHOVA IZVRŠAVANJA: seminarski radovi

OBAVEZNA LITERATURA:

1.      Parasnis, D.S. (1997): Principles of Applied Geophysics, Chapman and Hall, New York.

2.      Šumanovac, F. (2008): Geofizička istraživanja podzemnih voda, Rudarsko-geološko-naftni fakultet i Tiskara Pauk, Zagreb.

3.      Ward, S.H. (1990): Geotehnical and Environmental Geophysics, Investigations in Geophysics No. 5, Society of Exploration Geophysicists, Tulsa, Oklahoma, 1990.

DOPUNSKA LITERATURA:

1.      Sheriff, R.E., and Geldart, L.P. (1995): Exploration Seismology, Cambridge University Press, USA.

2.      Kearey, P. & Brooks, M. (1992): An Introduction to Geophysical Exploration, Blackwell Scientific Publications, Oxford.

NAČIN POLAGANJA ISPITA: usmeno


 

Poslijediplomski doktorski studij fizike

SMJER: GEOFIZIKA

NAZIV KOLEGIJA: Planetarni magnetizam

AUTOR(I) PROGRAMA: Doc. dr. sc. Giuliana Verbanac, Geofizički odsjek, Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu

OBLIK NASTAVE: Predavanja + vježbe + seminari (15+20+5)

ECTS BODOVI: 9

CILJ KOLEGIJA:

Stjecanje znanja o izvorima, održavanju i evoluciji magnetskih polja planeta.

Razumijevanje različitosti magnetskih polja planeta Sunčevog sustava, te njihova međudjelovanja sa Sunčevim vjetrom.

Upoznavanje s najnovijim svemirskim misijama i instrumentima vezanim za proučavanje planetarnih magnetskih polja.

Priprema studenata za modeliranje magnetskih polja na različitim skalama.

SADRŽAJ KOLEGIJA:

Magnetska polja planeta, fizikalni mehanizmi generiranja i održavanja magnetskih polja, planetarne magnetosfere, inducirane magnetosfere, međudjelovanje Sunčevog vjetra s planetarnim atmosferama i magnetosferama.

Modeliranje magnetskog polja: unutrašnje i vanjsko magnetsko polje, globalno i regionalno.

OBAVEZE STUDENATA TOKOM NASTAVE I NAČINI NJIHOVA IZVRŠAVANJA:

Pohađanje nastave; rad na projektima; individualne prezentacije rezultata rada na projektima; priprema seminara vezanih za recentne rezultate znanstvenih istraživanja na području planetarnih magnetskih polja.

OBAVEZNA LITERATURA:

1.      I. De Pater, J. Lissauer (2001). Planetary Sciences. Cambridge University Press. ISBN 0521482194, 9780521482196.

2.      J. K. Beatty, C. C. Petersen, A. Chaikin (1999): New Solar System. Cambridge University Press. ISBN-13: 9780521645874

3.      A. Hanselmeier (2007): The Sun und Space weather. Springer, Netherlands. ISBN-10:1-4020-5603-6

DOPUNSKA LITERATURA:

1.      A.F. Nagy, A. Balogh, T.E. Cravens, M. Mendillo, I. Müller-Wodarg (Eds.) (2009). Comparative aeronomy.

2.      ISBN 978-0-387-87824-9. Reprinted from Space Science Reviews Volume 139, No. 1-4, 2008.

3.      W. Baumjohann, R. Treumann (2006). Basic space plasma physics. Imperial College Press. London. ISBN 1-86094-079-x.

4.      W. Baumjohann, R. Treumann (2006). Advanced space plasma physics. Imperial College Press. London. ISBN 1-86094-026-9.

5.      R. Prinja (2006). Wonders of planets. Vision of our solar system in 21 century. Octupus Publishing Group.  ISBN-13:9-781845332440.

6.      Znanstveni relevantni članci i literatura u dogovoru s predavačem ovisno o sklonosti i interesu pojedinog studenta.

7.      Brojne internet stranice.

NAČIN POLAGANJA ISPITA: Praćenje razine zainteresiranosti i aktivnosti studenta tijekom nastave, pisana i usmena izvješća rezultata vlastitih istraživačkih radova (projekata), izlaganje seminara, završni usmeni ispit obuhvaća uspješnu prezentaciju i diskusiju vlastitog istraživačkog rada.

 


 

NASTAVNIK: Doc. dr. sc. Gordana Beg Paklar


USTANOVA ZAPOSLENJA: Institut za oceanografiju i ribarstvo, Šetalište Ivana Meštrovića 63, 21000 Split

E-MAIL I WEB ADRESA: beg@izor.hr

ŽIVOTOPIS:

Diplomirala sam 1989. godine na Fizičkom odjelu Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, smjer Geofizika s meteorologijom. Magisterij iz područja fizičke oceanografije obranila sam 1992. na Poslijediplomskom studiju Oceanologije Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, a na istom fakultetu obranila sam 2000. godine i doktorat iz fizike mora. Od 1989. godine zaposlena sam u Laboratoriju za fiziku mora Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu. Od 1993. predajem kolegij Oceanografija na Odjelu za studij mora Sveučilišta u Splitu, a od 2003. sudjelujem u izvedbi kolegija Odabrana poglavlja fizike mora na poslijediplomskom studiju Geofizike Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. U zvanje docenta Odjela za studij mora i pomorstva Sveučilišta u Splitu izabrana sam 2004. godine, a u zvanje znanstvenog suradnika Instituta za oceanografiju i ribarstvo 2006. godine.

1.      POPIS RADOVA OBJAVLJENIH U POSLJEDNJIH PET GODINA:

2.      G. Beg Paklar, A. Bajić, V. Dadić, B. Grbec, M. Orlić (2005): Bora-induced currents corresponding to different synoptic conditions above the Adriatic. Annales Geophysicae, 23, 1083-1091.

3.      I. Vilibić, G. Beg Paklar (2006): High-frequency atmospherically-induced oscillations in the middle Adriatic coastal area. Annales Geophysicae, 24, 2759-2771.

4.      V. Dadić, M. Bone, G. Beg Paklar, B. Grbec, D. Ivanković, F. Matić and M. Morović (2006): Automatic meteo-ocean station (AMOS): real-time data acquisition, validation, archiving and numerical modeling. Acta Adriatica, 47 (Suppl.), 133-148.  

5.      B. Grbec, V. Dadić, F. Matić, M. Morović, G. Beg Paklar, D. Ivanković (2006): Surface fluxes and thermohaline variability over the Pelješac-Vis-Drvenik, Acta Adriatica, 47 (Suppl.), 97-111.

6.      M. Orlić, G. Beg Paklar, Z. Pasarić, B. Grbec, M. Pasarić (2006): Nested modeling of the east Adriatic coastal waters. Acta Adriatica, 47 (Suppl.), 219-245.

7.      J. Dulčić, G. Beg Paklar, B. Grbec, M. Morović, F. Matić, L. Lipej (2007): On the occurrence of ocean sunfish Mola mola (Linnaeus, 1758) and slender sunfish Ranzania laevis (Pennant, 1776) in the Adriatic Sea. Journal of the Marine Biological Association of the United Kingdom, 87, 789-796.

8.      B. Grbec, I. Vilibić, A. Bajić, M. Morović, G. Beg Paklar, F. Matić, V. Dadić (2007): Response of the Adriatic Sea to the atmospheric anomaly in 2003. Annales Geophysicae, 25, 835-846.

9.      M. Orlić, V. Dadić, B. Grbec, N. Leder, A. Marki, F. Matić, H. Mihanović, G. Beg Paklar, M. Pasarić, Z. Pasarić, I. Vilibić (2007): Wintertime buoyancy forcing, changing seawater properties and two different circulation systems produced in the Adriatic. Journal of Geophysical Research, 112, C3, C03S07, doi:10.1029/2005JC003271.

10.   I. Vilibić, V. Dadić, D. Ivanković, G. Beg Paklar, S. Čupić (2007): Qualitative analysis of old and new sea level measuring techniques and their data consistency. IEEE Journal of Oceanic Engineering. 32 (2), 428-435. 

11.   G. Beg Paklar, N. Žagar, M. Žagar, R. Vellore, D. Koračin, P-M., Poulain, M. Orlić, I. Vilibić, V. Dadić (2008): Modeling the trajectories of satellite-tracked drifters in the Adriatic Sea during a summertime bora event. Journal of Geophysical Research. 113, C11; S1104-1-S1104-22.

12.   I. Vilibić, G. Beg Paklar, N. Žagar, H. Mihanović, N. Supić, M. Žagar, N. Domijan, M. Pasarić (2008): Summer breakout of trapped bottom dense water from the northern Adriatic. Journal of Geophysical Research - Oceans. 113, C11; S1102-1-S1102-19.

RADOVI KOJI KVALIFICIRAJU ZA IZVOĐENJE NASTAVE:

1.      G. Beg Paklar, V. Isakov, D. Koračin, V. Kourafalou, M. Orlić (2001): A case study of bora-driven flow and density changes on the Adriatic shelf (January 1987). Continental Shelf Research, 21, 1751-1783.

2.      G. Beg Paklar, M Zore-Armanda, V. Dadić (2002): Currents in the Kaštela Bay: empirical analysis and results of numerical model. Acta Adriatica, 43(1), 33-64.   

3.      G. Beg Paklar, A. Bajić, V. Dadić, B. Grbec, M. Orlić (2005): Bora-induced currents corresponding to different synoptic conditions above the Adriatic. Annales Geophysicae, 23, 1083-1091.

4.      M. Orlić, G. Beg Paklar, Z. Pasarić, B. Grbec, M. Pasarić (2006): Nested modeling of the east Adriatic coastal waters. Acta Adriatica, 47 (Suppl.), 219-245.

5.      M. Orlić, V. Dadić, B. Grbec, N. Leder, A. Marki, F. Matić, H. Mihanović, G. Beg Paklar, M. Pasarić, Z. Pasarić, I. Vilibić (2007): Wintertime buoyancy forcing, changing seawater properties and two different circulation systems produced in the Adriatic. Journal of Geophysical Research, 112, C3, C03S07, doi:10.1029/2005JC003271.

6.      G. Beg Paklar, N. Žagar, M. Žagar, R. Vellore, D. Koračin, P-M., Poulain, M. Orlić, I. Vilibić, V. Dadić (2008): Modeling the trajectories of satellite-tracked drifters in the Adriatic Sea during a summertime bora event. Journal of Geophysical Research. 113, C11; S1104-1-S1104-22.

7.      Vilibić, G. Beg Paklar, N. Žagar, H. Mihanović, N. Supić, M. Žagar, N. Domijan, M. Pasarić (2008): Summer breakout of trapped bottom dense water from the northern Adriatic. Journal of Geophysical Research - Oceans. 113, C11; S1102-1-S1102-19.

8.      G. Beg Paklar, D. Koračin and C.E. Dorman (2009): Wind-induced ocean circulation along California and Baja California coasts in June 1999. Atmospheric Research. (in press).

DATUM ZADNJEG IZBORA U ZNANSTVENO-NASTAVNO, ZNANSTVENO ILI NASTAVANO ZVANJE: 27. listopada 2006.

 


 

NASTAVNIK: Dr. sc. Danilo Degobbis, znanstveni savjetnik

USTANOVA ZAPOSLENJA: Institut „Ruđer Bošković“, Centar za istraživanje mora (CIM), G. Paliage 5, 52210 Rovinj

E-MAIL I WEB ADRESA: degobbis@cim.irb.hr; www.cim.irb.hr

ŽIVOTOPIS:

Rođen 9, svibnja 1947. u Rovinju, Hrvatska. Magistar oceanologije, dr. sc. kemijske znanosti na Sveučilištu u Zagrebu; znanstveni radnik u CIM-u, Rovinj od 1970.; voditelj laboratorija od 1985.; objavio oko 80 znanstvenih radova, najviše u međunarodnim časopisima s recenzijom, te oko 100 priloga stručnih izvještaja i druge stručne publikacije; UNEP ekspert; član CIESM and ASLO.

Znanstvena aktivnost: mehanizmi kruženja hranjivih soli i organske tvari u moru; dugoročne promjene u ekosustavu sjevernog Jadrana, prvenstveno uzrokovane antropogenom eutrofikacijom, događajima anoksije i pojavom cvjetanja mora; procjena antropogenog utjecaja na obalno područje.

Glavni istraživač ili sudjelovao u mnogobrojnim nacionalnim, bilateralnim (s Italijom, Slovenijom i SAD-om) i međunarodnim istraživačkim projektima (NSF, Smithsonian Institution, NOAA, Washington, SAD; CNR, Italija; Alpe-Adria; EU; UNDP; UNEP), kao i u primijenjenim oceanografskim i ekološkim istraživanjima u sjevernom obalnom području Republike Hrvatske.

Nastavnik na poslijediplomskim studijima oceanologije i geofizike. Mentor više magistarskih radova i doktorskih disertacija.

POPIS RADOVA OBJAVLJENIH U POSLJEDNJIH PET GODINA:

1.      Degobbis, D.; Precali, R.; Ivančić, I.; Smodlaka, N.; Fuks, D.; Kveder, S., 2000. Long-term changes in the northern Adriatic ecosystem related to anthropogenic eutrophication. Int. J. Environment and Pollution, 13(1-6), 495-533.

2.      Malej, A.; Degobbis, D.; Fonda Umani, S. 2000. Problems and issues of the wider northern Adriatic. In: Crisciani, F.; Degobbis, D., Mala…iƒ, V., Pagnotta, R., Purini, R., eds. Proceedings of the International Workshop on the ACoordinated Adriatic Observing System@ CAOS, 21-22 October 1998, Trieste. CNR, Thalassographic Institute, Trieste, pp. 25-31.

3.      Supić, N., Orlić, M., Degobbis, D., 2000. The Istrian countercurrent and its year to year variability. Estuar. Coast. Shelf Sci, 51, 385-397

4.      Radić, T., Fuks, D., Mioković, D., Najdek, M., Degobbis, D., 2001. Production of transparent exopolymer particles (TEP) in the northern Adriatic Sea during 2000. Rapp. Comm. int. Mer Médit., 36, 157.

5.      Supić, N., Orlić, M., Degobbis, D., 2001. Istrian Coastal Countercurrent in the year 2000. Rapp. Comm. int. Mer Médit., 36, 82.

6.      Najdek, M., Degobbis, D., Mioković, D., Ivančić, I., 2002. Fatty acid and phytoplankton compositions of different types of mucilaginous aggregates in the northern Adriatic Sea. J. Plankton Res. 24 (5), 429-441.

7.      Supić, N., Orlić, M., Degobbis, Đakovac, T., Krajcar, V., Precali, R., 2001-2002. Occurrence of the Istrian Coastal Countercurrent in 2000, a year with a mucilage event. Geofizika, 18-19, 45-57.

8.      Supić, N., Orlić, M., Degobbis, D., 2003. Istrian Coastal Countercurrent in the year 1997. Nuovo Cimento, 26, 117-131.

9.      Cozzi, S., Ivančić, I., Catalano, G., Djakovac, T., Degobbis, D., 2004. Dynamics of the oceanographic properties during mucilage appearance in the northern Adriatic Sea: analysis of the 1997 event in comparison to earlier events. J. Mar. Systems, 50, 223-241.

10.   Đakovac T., N. Supić, D. Degobbis, R. Kraus, R. Precali, I. Ivančić, V. Svetličić and N. Smodlaka, 2004. Northern Adriatic mesocosm experiment Rovinj 2003: Oceanographic conditions at the sampling station, Per. Biol., 106, 7-15.

11.   Ivančić, I.; Degobbis, D.; Pečar, O.; Fuks, D.; Manganelli, M., Kraus, R.; Đakovac, T.; Precali, R.; Scenati, R., 2004. Northern Adriatic mesocosm experiment Rovinj 2003: Nutrient dynamics. Per. Biol., 106 (2004) , 1; 17-22.

12.   Precali, R.; Degobbis, D.; Đakovac, T.; Ferrari, C.R., 2004. Mucilage events (2000-2002) in the northern Adriatic and the N/P ratio. Rapp.  Comm. int. Mer Médit., 37, 236.

13.   Žutić, V.; Svetličić, V.; Radić, T.; Malfatti, F.; Degobbis, D.; Azam, F., 2004. Controlled ecosystem carbon flow experiment in the northern Adriatic Sea. Per. Biol., 106 (2004), 1; 1-6.

14.   Blažina M, Najdek M, Fuks D, Degobbis D. Fatty acid profiling of microbial community during aging of mucilaginous aggregates in the northern Adriatic. Sci. Total Envir.., 2005, 336, 91-103.

15.   Radić T, Degobbis D, Fuks D, Radić J, Djakovac T 2005. Seasonal cycle of transparent exopolymer particles’ formation in the Northern Adriatic Sea during 2000 with and 1999 without mucilage events. Fresenius Environ. Bull. 2005, 14, 1-10.

16.   Russo, A., Maccaferri, S., Djakovac, T., Precali, R., Degobbis, D., Deserti, M., Paschini, E., Lyons, D. 2005. Meteorological and Oceanographic conditions in the northern Adriatic Sea during the period June 1999 - July 2002: Influence on the mucilage phenomenon. Sci. Total Envir., 353, 24-38.

17.   Grilli, F., Marini, M., Degobbis, D., Ferrari, C.R., Fornasiero, P., Russo,A., Gismondi, M., Djakovac, T., Precali, R., Simonetti, R. 2005. Circulation and fluxes in the northern Adriatic Sea in the period June 1999-July 2002. Part II: Nutrient budgets. Sci. Total Envir., 353, 115-125.

18.   Degobbis,D., Precali, R., Ferrari, C.R., Djakovac, T., Rinaldi, A., Ivančić, I.,  Gismondi, M., Smodlaka, N. 2005. Changes in nutrient concentrations and ratios during mucilage events in the period 1999-2002. Sci. Total Envir., 353, 103-114.

19.   Fuks D, Radić J, Radić T, Najdek M, Blažina M, Degobbis D, Smodlaka N (2005) Relationships between heterotrophic bacteria and cyanobacteria in the northern Adriatic in relation to the mucilage phenomenon. Sci Tot Environ, 353,178-188.

RADOVI KOJI KVALIFICIRAJU ZA IZVOĐENJE NASTAVE (najvažniji):

1.      Degobbis, D., 1981. Hydrographic characteristics of Rijeka Bay (the northern Adriatic). Thalassia Jugosl., 17, 141-154.

2.      Degobbis, D., 1983. Influence of external sources on the nutrient content of Rijeka Bay (northern Adriatic). Thalassia Jugosl., 19, 99-108.

3.      Ivančić, I., Degobbis, D., 1987. Mechanisms of production and fate of organic phosphorous in the northern Adriatic Sea. Mar. Biol., 94 (1), 117-125.

4.      Smodlaka, N., Degobbis, D., 1987. Mehanizam eutrofikacije u sjevernom Jadranu. Pomorski zbornik, 25, 585-594.

5.      Degobbis, D., 1989. Increased eutrophication in the northern Adriatic Sea. Mar. Pollut. Bull., 20, 452-457.

6.      Degobbis, D., 1990. A stoichiometric model of nutrient cycling in the northern Adriatic Sea and its relation to regeneration processes. Mar. Chem., 29, 235-253.

7.      Degobbis, D. 1990. Eutrophication-related phenomena in the Adriatic Sea and Yugoslav coastal region. In: H. Bart, L. Fegan (Editors), Proceedings of the Workshop "Eutrophication-Related Phenomena in the Adriatic Sea and in other Mediterranean Coastal Zones", Rome, 28-30 May 1990. Commission of the European Communities, Directorate-General for Science, Research and Development, Water Pollution Research Report 16, Brussels, 83-95.

8.      Degobbis, D. and Gilmartin, M., 1990. Nitrogen, phosphorus and silicon budgets for the northern Adriatic Sea. Oceanol. Acta, 13, 31-45.

9.      Gilmartin, M., Degobbis, Revelante, N., Smodlaka, N., 1990. The mechanism controlling plant nutrient concentrations in the northern Adriatic Sea. Int. Rev. gesam. Hydrobiol., 75, 425-445.

10.   Degobbis, D., Ivančić, I., Precali, R., Smodlaka, N., 1991. Neuobičajene oceanografske prilike u sjevernom Jadranu tokom 1989. godine. 1. Oceanografska svojstva, ciklus hranjivih soli i jesenska pridnena anoksija. Hidrografski godišnjak 1989, 27-47.

11.   Degobbis, D., Ivančić, I., Precali, R., 1991. Neuobičajene oceanografske prilike u sjevernom Jadranu tokom 1989. godine. 2. Omjeri AOU i koncentracije hranjivih soli tokom procesa regeneracije. Hidrografski godišnjak 1989, 48-60.

12.   Degobbis, D., Precali, R., Ivančić, I., Filipić, B., Smodlaka, N., 1991. Mogući mehanizam stvaranja sluzavih nakupina u sjevernom Jadranu u razdoblju 1988-1990. Pomorski Zbornik, 29, 337-354.

13.   Gržetić, Z., Precali, R., Degobbis, D., Škrivanić, A., 1991. Nutrient enrichment and phytoplankton response in an Adriatic karstic estuary. Mar. Chem., 32, 313-331.

14.   Degobbis, D., Fonda-Umani, S., Franco, P., Malej, A., Precali, R., Smodlaka, N., 1995. Changes in the northern Adriatic ecosystem and appearance of hypertrophic gelatinous aggregates. Sci. Total Envir., 165, 43-58.

15.   Degobbis, D., Precali, R., Ivančić, I., Smodlaka, N., Kveder, S., 1997. The importance and problems of nutrient flux measurements to study eutrophication of the northern Adriatic. Period. Biol., 99, 161-167.

16.   Najdek, M., Degobbis, D., 1997. The relative importance of autochthonous and allochthonous sources of organic matter in the northwestern Adriatic sediment. Period. Biol., 99, 181-191.

17.   Degobbis, D.; Malej, A.; Fonda-Umani, S., 1999. The mucilage phenomenon in the northern Adriatic. A critical review of the present scientific hypotheses. Ann. Ist. Super. Sanit, 35(3), 373-381.

18.   Harding, Jr., L.W.; Degobbis, D.; Precali, R., 1999. 5. Production and fate of phytoplankton: annual cycles and interannual variability. Malone T.C., Malej A., Harding L.W., Smodlaka N., Turner R. E. (eds), Ecosystems at the Land-Sea Margin. Drainage Basin  to Coastal Sea. Coastal and Estuarine Studies, (55), American Geophysical Union, Washington, DC, pp. 131-172.

19.   Degobbis, D.; Precali, R.; Ivančić, I.; Smodlaka, N.; Fuks, D.; Kveder, S., 2000. Long-term changes in the northern Adriatic ecosystem related to anthropogenic eutrophication. Int. J. Environment and Pollution, 13(1-6), 495-533.

20.   Malej, A.; Degobbis, D.; Fonda Umani, S. 2000. Problems and issues of the wider northern Adriatic. In: Crisciani, F.; Degobbis, D., Malačič, V., Pagnotta, R., Purini, R., eds. Proceedings of the International Workshop on the ACoordinated Adriatic Observing System@ CAOS, 21-22 October 1998, Trieste. CNR, Thalassographic Institute, Trieste, pp. 25-31.

21.   Supić, N., Orlić, M., Degobbis, D., 2000. The Istrian countercurrent and its year to year variability. Estuar. Coast. Shelf Sci, 51, 385-397.

22.   Najdek, M., Degobbis, D., Mioković, D., Ivančić, I., 2002. Fatty acid and phytoplankton compositions of different types of mucilaginous aggregates in the northern Adriatic Sea. J. Plankton Res. 24 (5), 429-441.

23.   Supić, N., Orlić, M., Degobbis, Đakovac, T., Krajcar, V., Precali, R., 2001-2002. Occurrence of the Istrian Coastal Countercurrent in 2000, a year with a mucilage event. Geofizika, 18-19, 45-57.

24.   Supić, N., Orlić, M., Degobbis, D., 2003. Istrian Coastal Countercurrent in the year 1997. Nuovo Cimento, 26, 117-131.

25.   Cozzi, S., Ivančić, I., Catalano, G., Djakovac, T., Degobbis, D., 2004. Dynamics of the oceanographic properties during mucilage appearance in the northern Adriatic Sea: analysis of the 1997 event in comparison to earlier events. J. Mar. Systems, 50, 223-241.

26.   Russo, A., Maccaferri, S., Djakovac, T., Precali, R., Degobbis, D., Deserti, M., Paschini, E., Lyons, D. 2005. Meteorological and Oceanographic conditions in the northern Adriatic Sea during the period June 1999 - July 2002: Influence on the mucilage phenomenon. Sci. Total Envir., 353, 24-38.

27.   Grilli, F., Marini, M., Degobbis, D., Ferrari, C.R., Fornasiero, P., Russo,A., Gismondi, M., Djakovac, T., Precali, R., Simonetti, R. 2005. Circulation and fluxes in the northern Adriatic Sea in the period June 1999-July 2002. Part II: Nutrient budgets. Sci. Total Envir., 353, 115-125.

28.   Degobbis,D., Precali, R., Ferrari, C.R., Djakovac, T., Rinaldi, A., Ivančić, I.,  Gismondi, M., Smodlaka, N. 2005. Changes in nutrient concentrations and ratios during mucilage events in the period 1999-2002. Sci. Total Envir., 353, 103-114.

DATUM ZADNJEG IZBORA U ZNANSTVENO-NASTAVNO, ZNANSTVENO ILI NASTAVNO ZVANJE: 8. ožujka 2004.

 


 

NASTAVNIK: Prof. dr. sc. Davorka Herak


USTANOVA ZAPOSLENJA: Geofizički odsjek, Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu

E-MAIL I WEB ADRESA: herak@irb.hr;

http://www.gfz.hr/osobne_stranice/davorka_herak/index.html

ŽIVOTOPIS:

Bavi se temama iz područja seizmologije: seizmičnošću Hrvatske i okolnih područja, određivanjem strukture Zemljine kore i gornjeg plašta, površinskim valovima potresa, magnitudom potresa, te srednjeročnom prognozom potresa za područje Vanjskih Dinarida.

Objavila je 30 znanstvenih radova u CC i časopisima s međunarodnom recenzijom, 10 u časopisima s domaćom recenzijom, jedno poglavlje u knjizi, 3 pozvana predavanja, 29 priopćenja sa znanstvenih skupova, te nekoliko stručnih i popularnih članaka.

Sudjelovala je u realizaciji nekoliko međunarodnih i domaćih znanstvenih projekata, te u brojnim stručnim studijama za potrebe privrede u Hrvatskoj.

Vodi projekt financiran od strane MZOŠ-a: Istraživanje geomagnetskog polja i nehomogenosti u litosferi Hrvatske.

Na diplomskom studiju predaje Seizmologiju, Teoriju elastičnosti s primjenom u geofizici, Težu i oblik Zemlje, te Fiziku Zemlje i atmosfere za profesorski smjer fizike na PMF-u (Sveučilište u Zagrebu). Predavala je dvije akademske godine i na Sveučilištu u Osijeku. Na poslijediplomskom znanstvenom studiju iz polja Fizike, smjer Geofizika-Fizika unutrašnjosti Zemlje predaje Fiziku unutrašnjosti Zemlje.

U razdoblju 1990. – 2003. bila je tajnik časopisa Geofizika. Član Uredničkog odbora znanstvenog časopisa Geofizika. Recenzent za međunarodne znanstvene časopise.

Od ak. god. 2004./2005. obavlja dužnost pročelnice Geofizičkog odsjeka PMF-a.

POPIS RADOVA OBJAVLJENIH U POSLJEDNJIH PET GODINA:

1.      Herak, D., M. Herak, E. Prelogović, S. Markušić, Ž. Markulin: Jabuka island (Central Adriatic Sea) earthquakes of 2003. Tectonophysics, vol. 398, 2005, 167-180.

2.      Herak, M., D. Herak (2005): Empirical earthquake recurrence laws in Croatia estimated by forward modeling. Proceedings of the Second International Conference Science and Technology for Safe Development of Lifeline Systems, CEI, Bratislava, October 24-25, 2005, 68-73.

3.      Ivančić I., Herak D., Markušić S., Sović I., M. Herak: Seismicity of Croatia in the period 2002-2005. Geofizika 23/2 2006, 87-103.

4.      Herak, D., M. Herak: Andrija Mohorovičić (1857– 1936) – on the occasion of the 150th anniversary of his birth. Seismological Research Letters, vol. 78, 2007, 671-674.

5.      Herak, M., D. Herak: Development of seismometry and seismic tomography in Croatia. Computerized Tomography Theory and Application, 17/3, 2008, 18-26.

6.      Herak, M. Herak, D.: Estimating building fundamental frequencies and damping from vibrations induced by ambient noise.  Proceedings of International seminar on seismic risk and rehabilitation on the 10th anniversary of the July 9 1998 Azores earthquake, (Eds. Oliveira, C. S., Costa, A.; Nunes, J. C.), Horta, Faial, Universidade dos Asores, July 9-13, 2008. 137-140.

7.      Herak, M., D. Herak: Development of seismometry and seismic tomography in Croatia. Computerized Tomography Theory and Application, 17/3, 2008, 18-26.

8.      Herak, D., Herak, M., Tomljenović, B.: Seismicity of North-Western Croatia.  Tectonophysics, 2009, 465, 212-220.

9.      Herak, M., Herak, D., Stipčević, J.: Azimuthal anisotropy of Pg-wave velocity in hypocentral volumes of NW Croatia.  Acta Geophysica. (2009) (prihvaćeno za tisak).

RADOVI KOJI KVALIFICIRAJU ZA IZVOĐENJE NASTAVE:

1.      Herak M., D. Herak: Određivanje disperzije Rayleighevih valova na nekoliko putanja do Skopja. Acta Seismologica Iugoslavica 9, 1983, 33-43.

2.      Herak. D., M. Herak: Utjecaj parametara jednog modela Zemljine kore i gornjeg plašta na disperziju Rayleighevih valova. Geofizika 1, 1984, 203-215.

3.      Herak D., M. Herak: Body-wave velocities in the circum-Adriatic region. Tectonophysics 241, 1995, 121-141.

4.      Herak, M. and D. Herak: Distance dependence of Ms and calibrating function for 20 second Rayleigh waves. Bulletin of the Seismological Society of America, 83, No. 6, 1993, 1881-1892.

5.      Herak M., M. Živčić, Herak D.: Pg-wave velocity anisotropy in the hypocentral volume of the Krn Mt. (Slovenia) earthquake sequence. Journal of Applied Geophysics, 54, 3-4, 2003, 257-264.

6.      Herak, M., Herak, D., Stipčević, J.: Azimuthal anisotropy of Pg-wave velocity in hypocentral volumes of NW Croatia.  Acta Geophysica. (2009) (prihvaćeno za tisak).

DATUM ZADNJEG IZBORA U ZNANSTVENO-NASTAVNO, ZNANSTVENO ILI NASTAVNO ZVANJE: 2007.


 

NASTAVNIK: Prof.dr.sc. Branko Grisogono

USTANOVA ZAPOSLENJA: Geofizički odsjek, Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu

E-MAIL I WEB ADRESA: bgrisog@gfz.hr , http://www.gfz.hr/osobne_stranice/grisogono/branko_home.htm

ŽIVOTOPIS:

Diplomirao i magistrirao na PMF-u, 1983. i 1987. Doktorirao na DRI-UNR, SAD, 1992. Postdoc na Uppsala Sveučilištu, Švedska, 1993-95; izv. prof. 1996. na Stockholm Sveučilištu, Švedska, izv. prof. 1997-2003. Na PMF-u od 2003. god. Od 2007. u zvanju redovitog profesora. U uredničkom odboru časopisa 'Tellus' od 12.2002., ‘Meteorol. Atmos. Phys.’ 2008.-2009., gost-urednik 'Bound-Layer Meteorol.’ i ‘Meteorol. Z.’.  Publicirao preko 45 CC radova, citiran preko 440 puta, izdao su-uredničku knjigu (Springer, 2007), udžbenik iz dinamičke meteorologije ((Školska knjiga, Zagreb, 2008), itd.

POPIS RADOVA OBJAVLJENIH U POSLJEDNJIH PET GODINA:

1.      Parmhed, O., J. Oerlemans and B. Grisogono, 2004: Describing surface-fluxes in katabatic flow on Breidamerkurjökull, Iceland. Quart. J. Roy. Meteorol. Soc. 130, 1137-1151.

2.      G.B. and L. Enger, 2004: Boundary-layer variations due to orographic wave-breaking in the presence of rotation. Quart. J. Roy. Meteorol. Soc. 130, 2991-3014.

3.      Parmhed, O., I. Kos and B. Grisogono, 2005: An approximate Ekman layer solution for smooth eddy diffusivity profiles. Bound.-Layer Meteorol. 115, 399-407.

4.      Mauritsen, T., G. Svensson, and B. Grisogono, 2005: Wave flow simulations over Arctic leads. Bound.-Layer Meteorol. 117, 259-273.

5.      Jeričević A. and B. Grisogono, 2006: The critical bulk Richardson number in urban areas: verification with application in NWP model. Tellus. 58A, 19-27.

6.      Belušić, D., M. Pasarić, Z. Pasarić, M. Orlić and B. Grisogono, 2006: On local and non-local properties of turbulence in the bora flow. Meteorol. Z. 15, 301-306.

7.      Kraljević, L. and B. Grisogono, 2006: Sea-surface temperature effects on 3D Bora-like flow. Meteorol. Z. 15, 169-178.

8.   G.B, B. Ivancan-Picek and M. Furger, 2006: International Conference on Alpine Meteorology and MAP Meeting 23-27 May 2005, Zadar,  Croatia. Meteorol. Z. 15, 131-131 (editors’ report).

9.      Telišman Prtenjak, M., B. Grisogono and T. Nitis, 2006: Shallow mesoscale flows at the north-eastern Adriatic coast. Quart. J. Roy. Meteorol. Soc. 132, 2191-2216.

10.   Zilitinkevich, S. H. Savijärvi, A. Baklanov, B. Grisogono and K. Myrberg, 2006: Forthcoming meetings on planetary boundary-layer theory, modeling and applications. Bound.-Layer Meteorol. 119, 591-593.

11.   Stiperski, I., I. Kavčič, B. Grisogono and D. R. Durran, 2007: Including Coriolis effects in the Prandtl model for katabatic flow. Quart. J. Roy. Meteorol. Soc. 133, 101–106.

12.   Telišman Pretenjak, M. and B. Grisogono, 2007: Sea/land breeze climatological characteristics along the northern Croatian Adriatic Coast. Theoretical & Applied Climatology.  90, 201-215.

13.   Kavčič, I. and B. Grisogono, 2007: Katabatic flow with Coriolis effect and gradually varying eddy diffusivity. Bound.-Layer Meteorol. 125, 377-387.

14.    Mauritsen, T., G. Svensson, S. Zilitinkevich, I. Esau, L. Enger and B. Grisogono, 2007: A total turbulent energy closure model for neutrally and stably stratified atmospheric boundary layers.  J. Atmos. Sci. 64, 4113-4126.

15.   Belušić, D., B. Grisogono and Z. Bencetić Klaić, 2007: Atmospheric origin of the devastating coupled air-sea event in the east Adriatic. J. Geophys. Res. 112, D17111.

16.   Belušić, D., M. Žagar and B. Grisogono, 2007: Numerical simulation of pulsations in the bora wind. Quart. J. Roy. Meteorol. Soc. 133, 1371-1388.

17.   Baklanov, A. and B. Grisogono (Eds.), 2007: Atmospheric Boundary Layers Nature, Theory and Applications to Environmental Modelling and Security. Springer, 241 pp.

18.   Grisogono, B., L. Kraljević and A.  Jeričević, 2007: The low-level katabatic jet height versus Monin-Obukhov height. Quart. J. Roy. Meteorol. Soc. 133, 2133-2136.

19.   Teixeira, M.A.C. and B. Grisogono, 2008: Internal wave drag in stratified flow over mountains on a beta plane. Quart. J. Roy. Meteorol. Soc. 134, 11-19.

20.   Telišman Prtenjak, M., Z. Pasarić, Zoran, M. Orlić i B. Grisogono, 2008: Rotation of sea/land breezes along the northeastern Adriatic coast. Ann. Geophys. 26, 1711-1724.

21.   Grisogono B., and D. Belušić, 2008: Improving mixing length-scale for stable boundary layers. Quart. J. Roy. Meteorol. Soc. 134, 2185-2192.

22.   Grisogono, B. and D. Belušić, 2009: A review of recent advances in understanding the meso- and micro-scale properties of the severe Bora wind. Tellus 61A, 1-16.

RADOVI KOJI KVALIFICIRAJU ZA IZVOĐENJE NASTAVE:

1.      G.B., 1995: A generalized Ekman layer profile within gradually-varying eddy diffusivities. Quart. J. Roy. Meteorol. Soc. 121, 445-453.

2.      G.B., 1995: Wave-drag profiles in a mesoscale model with a higher-order closure turbulence scheme. J. Appl. Meteorol. 34, 941-954.

3.      Smedman, A.-S., H. Bergström and B. Grisogono, 1997: Evolution of stable internal boundary layers over a cold sea. J. Geophys. Res. 102, 1091-1099.

4.      Rogers, D., C. Dorman, K. Edwards, I. Brooks, K. Melville, S. Burk, W. Thompson, T. Holt, L. Ström, M. Tjernström, B. Grisogono, J. Bane, W. Nuss, B. Morley and A. Schanot, 1998: Highlights of Coastal Waves 1996. Bull. Amer. Met. Soc. 79, 1307-1326.

5.      G.B. and J. Oerlemans, 2001: A theory for the estimation of surface fluxes in simple katabatic flows. Quart. J. Roy. Meteorol. Soc. 127, 2725-2739.

6.      G.B, B. Ivancan-Picek and M. Furger, 2006: International Conference on Alpine Meteorology and MAP Meeting 23-27 May 2005, Zadar, Croatia. Meteorol. Z. 15, 131-131 (Editorial).

7.      Baklanov, A. and B. Grisogono, 2007: Atmospheric boundary layers: nature, theory and applications to environmental modelling and security. Bound.-Layer Meteorol. 125, 157-160. DOI: 10.1007/s10546-007-9217-2. (Editorial)

DATUM ZADNJEG IZBORA U ZNANSTVENO-NASTAVNO, ZNANSTVENO ILI NASTAVNO ZVANJE: 15.05.2007.

 


 

NASTAVNIK: Prof. dr.sc. Vanda Grubišić

USTANOVA ZAPOSLENJA: Odsjek meteorologije i geofizike, Fakultet geoznanosti, geografije i astronomije, Sveučilište u Beču

E-MAIL I WEB ADRESA: vanda.grubisic@univie.ac.at, http://fgga.univie.ac.at/index.php?id=33583&L=2

ŽIVOTOPIS:

Obrazovanje

Dipl.ing.                  1987             PMPF/Sveučilište u Zagrebu            Fizika/Meteorologija

Magisterij                1992             Yale, Atmosferske znanosti

Doktorat                 1995             Yale, Atmosferske znanosti

Postdoktorski staž     1995-1997     National Center for Atmospheric Research  Mesoscale Meteorology

Profesionalne i akademske pozicije:

2009-danas      Redoviti profesor, Sveučilište u Beču

2005–2009     Izvanredni profesor, Desert Research Institute, Division of Atmospheric Sciences

2004–2007     Direktor, Advanced Computing in Environmental Sciences (ACES) DRI VisLab

2002–2006     Voditelj među-institucionalnog programa ACES, Nevada System of Higher Education

1999–2005     Docent, Desert Research Institute, Division of Atmospheric Sciences

1997–1999     Visiting Scientist, National Center for Atmospheric Research (NCAR), Mesoscale and Microscale Meteorology Division

1995–1997     Postdoctoral Fellow, National Center for Atmospheric Research (NCAR), Advanced Study Program

1991–1995     Graduate Assistant in Research, Sveučilište Yale, Department of Geology and Geophysics

1987–1989     Znanstveni novak, Sveučilište u Zagrebu, Geofizički Institut “Andrija MohorovičićĆ

Sinergističke aktivnosti

Voditelj, Terrain-induced Rotor Experiment (T-REX) Scientific Steering Committee, 2004–danas

Član, US National Science Foundation, Advisory Committee for the Geoscience Directorate, 2008­–danas

Član, American Meteorological Society Committee on History of Atmospheric Science, 2008–danas

Član, American Meteorological Society Committee on Mesoscale Processes, 2006–danas

Voditelj, Committee for Peter B. Wagner Memorial Award for Women in Atmospheric Sciences, 2000–2009

Član, University Corporation for Atmospheric Research (UCAR) President’s Advisory Committee on University Relations, 2006–2009

Predstavnik, Nevada System of Higher Education pri University Corporation for Atmospheric Research, 2003–2009

Član, Mesoscale Alpine Programme Steering Committee, 2001–2006

Voditelj, American Meteorological Society Committee on Mountain Meteorology, 2000–2004

Član, American Meteorological Society Committee on Mountain Meteorology, 1998–2004

POPIS RADOVA OBJAVLJENIH U POSLJEDNJIH PET GODINA:

1.      Grubišić, V., and I. Stiperski, 2009: Lee wave resonances over double bell-shaped orography. J. Atmos. Sci., In press.

2.      Doyle, J. D., V. Grubišić, W. O. J. Brown, S. F. J. De Wekker, A. Dörnbrack, Q. Jiang, S. Mayor, and M. Weissmann, 2009: Observations and numerical simulations of subrotor vortices during T-REX. J. Atmos. Sci., In press.

3.      Wang, J., J. Bian, W. O. J. Brown, H. Cole, V. Grubišić, and K. Young, 2009: Vertical air motion from T-REX radiosonde and dropsonde data. J. Atmos. Oceanic Technol., In press.

4.      Li, Y., R. B. Smith, and V. Grubišić, 2009: Using surface pressure variations to categorize the diurnal valley circulations: Experiments in Owens Valley. Mon. Wea. Rev., In press.   

5.      Horvath, K., S. Ivatek-Šahdan, B. Ivančan-Picek, and V. Grubišić, 2009: Evolution and structure of severe cyclonic bora: Contrast between the northern and southern Adriatic. Weather and Forecasting, In press.  

6.      Grubišić, V., and B. J. Billings, 2008: Summary of the Sierra Rotors Project wave and rotor events. Atmos. Sci. Letters, 9, 176-181. 

7.      Grubišić, V., J. D. Doyle, J. Kuettner, S. Mobbs, R. B. Smith, C. D. Whiteman, R. Dirks, S. Czyzyk, S. A. Cohn, S. Vosper, M. Weissmann, S. Haimov, S. F. J. DeWekker, L. L. Pan, F. K. Chow, 2008: The Terrain-induced Rotor Experiment: A field campaign overview including observational highlights. Bull. Amer. Meteor. Soc., 89, 1513–1533.

8.      Smith, R. B., B. K. Woods, J. Jensen, W. A. Cooper, J. D. Doyle, Q. Jiang, and V. Grubišić, 2008: Mountain waves entering the stratosphere. J. Atmos. Sci., 65, 2543–2562.

9.      Grubišić, V., and B. J. Billings, 2008: Climatology of the Sierra Nevada mountain wave events. Mon. Wea. Rev., 136, 757–768. 

10.   Grubišić, V., and B. J. Billings, 2007: The intense lee-wave rotor event of Sierra Rotors IOP 8. J. Atmos. Sci., 64, 4178–4201.

11.   Grubišić, V., and M. Orlić, 2007: Early observations of rotor clouds by Andrija Mohorovičić. Bull. Amer. Meteor. Soc., 88, 693–700.

12.   Mitchell, D. L., A. Huggins, and V. Grubišić, 2006: A new snow growth model with application to radar precipitation estimates. Atmos. Res., 82, 2–18.

13.   Billings B., V. Grubišić, and R. D. Borys, 2006: Maintenance of a mountain valley cold pool: A numerical study. Mon. Wea. Rev., 134, 2266–2278.

14.   Grubišić, V., R. K. Vellore, A. W. Huggins, 2005: Quantitative precipitation forecasting of wintertime storms in the Sierra Nevada: Sensitivity to the microphysical parameterization and horizontal resolution.  Mon. Wea. Rev., 133, 2834–2859.

15.   Grubišić, V., 2004: Bora-driven potential vorticity banners over the Adriatic. Quart. J. Roy. Meteor. Soc., 130, 2571–2603.

16.   Grubišić, V., and J. Lewis, 2004: Sierra Wave Project revisited: 50 years later. Bull. Amer. Meteor. Soc., 85, 1127–1142.

RADOVI KOJI KVALIFICIRAJU ZA IZVOĐENJE NASTAVE:

Svi gore navedeni.

DATUM ZADNJEG IZBORA U ZNANSTVENO-NASTAVNO, ZNANSTVENO ILI NASTAVNO ZVANJE: 2009.

 


 

NASTAVNIK: Zvjezdana Bencetić Klaić


USTANOVA ZAPOSLENJA: Geofizički odsjek, Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu

E-MAIL I WEB ADRESA: zklaic@rudjer.irb.hr; http://www.gfz.hr/eng/

ŽIVOTOPIS:

Obrazovanje

1998 doktorat prirodnih znanosti, PMF,  Sveučilište u Zagrebu

1989 magisterij iz fizike-fizike atmosfere, PMF, Sveučilište u Zagrebu

1983 dipl. inž. fizike - meteorologije, PMF, Sveučilište u Zagrebu

Profesionalno iskustvo

2006-nadalje  izvanredni profesor, Geofizički odsjek PMF-a, Sveučilište u Zagrebu 

2002-2006     docent, Geofizički odsjek PMF-a, Sveučilište u Zagrebu 

1998-2002     viši asistent, Geofizički odsjek PMF-a, Sveučilište u Zagrebu

1994-1998     asistent, Geofizički odsjek PMF-a, Sveučilište u Zagrebu

1991-1994     izrada baza podataka, poduzeće  '3Dnet', Zagreb

1988-1991     hidrološko i hidrotehničko modeliranje, 'Hidroprojekt', Zagreb

1983-1988     asistent postdiplomand, Geofizički odsjek PMF-a, Sveučilište u Zagrebu

Područja istraživanja

-          onečišćenje atmosferskog graničnog sloja, modeliranje daljinskog transporta polutanata, mezoskalno modeliranje, biometeorologija, razmjena stratosfere i troposfere

Stipendije i stručni i znanstveni boravci

2000. postdoktorska stipendija Grčke državne fondacije (I.K.Y.), Laboratory of Heat Transfer and Environmental Engineering, Aristotle University, Thessaloniki, Greece

2000. gostujuća znanstvenica u Desert Research Institute, Reno, Nevada, USA

1998. stručna suradnja na ALADIN projektu, Meteo-France, Toulouse, France

1987. postdiplomska stipendija norveške vlade u Norwegian Meteorological Institute, Oslo, Norway

Profesionalne akrivnosti

2003-nadalje: glavna urednica časopisa Geofizika

2003-nadalje: članica odbora EURASAP-a

2005-nadalje: članica upravnog odbora Hrvatskog meteorološkog društva

2006-nadalje: članica uredničkog odbora časopisa Meteorologische Zeitschrift

2009- urednica EURASAP Newsletter

POPIS RADOVA OBJAVLJENIH U POSLJEDNJIH PET GODINA:

1.      Klaić, Z. B., Pasarić, Z., Tudor, M., 2009: On the interplay between sea-land breezes and Etesian winds over the Adriatic. J. Marine Syst., in press.

2.      Nitis, T., Kitsiou, D., Moussiopoulos, N. Klaić, Z. B., 2009: Meteorological simulations with use of satellite data for assessing urban heat island under summertime anticyclonic conditions. Int. J. Environment and Pollution, in press.

3.      Špoler Čanić, K., Vidič, S., Klaić, Z. B., 2009: Precipitation chemistry in Croatia during the period 1981–2006. J. Environ. Monit., DOI: 10.1039/b816432k.

4.      Bešlić, I., Šega, K., Čačković, M., Klaić, Z. B., Bajić, A., 2008: Relationship between 4-day air mass back trajectories and metallic components in PM10 and PM2.5 particle fractions in Zagreb air, Croatia. Bull. Environ. Contam. Toxicol., 80, 270-273.

5.      Bešlić, I., Šega, K., Čačković, M., Klaić, Z. B., Vučetić, V., 2007: Influence of weather types on concentrations of metallic components in airborne PM10 in Zagreb, Croatia, Geofizika, 24, 93-107.

6.      Belušić, D., Grisogono, B., Klaić, Z. B., 2007: Atmospheric origin of the devastating coupled air-sea event in the east Adriatic. J. Geopyis. Res.-Atmos., DOI: 10.1029/2006JD008204.

7.      Pasarić, Z., Belušić D., Klaić, Z. B., 2007: Orographic influences on the Adriatic sirocco wind. Ann. Geophysicae, 25, 1263-1267.

8.      Belušić D., Klaić Z. B., 2006: Mesoscale dynamics, structure and predictability of a severe Adriatic bora case. Meteorol. Z. , 15, 157-198.

9.      Bešlić, I., Šega, K., Šišović, A., Klaić, Z. B., 2005: PM10, CO and NOx concentrations in the Tuhobić road tunnel, Croatia. Int. J. Environ. Pollut, 25, 251-262.

10.   Nitis, T., Kitsiou, D., Klaić, Z. B., Prtenjak, M. T., Moussiopoulos, N., 2005: The effects of basic flow and topography on the development of the sea breeze over a complex coastal environment. Q. J. R. Meteorol. Soc., 131, 305–327.

RADOVI KOJI KVALIFICIRAJU ZA IZVOĐENJE NASTAVE:

1.      Belušić D., Klaić Z. B., 2006: Mesoscale dynamics, structure and predictability of a severe Adriatic bora case. Meteorol. Z., 15, 157-198.

2.      Klaić, Z. B., Belušić, D., Herceg Bulić, I., Hrust, L., 2003: Mesoscale modelling of meteorological conditions in the lower troposphere during a winter stratospheric ozone intrusion over Zagreb, Croatia. J. Geophys. Res.-Atmos., 108, 4720, 10.1029/2003JD003878.

DATUM ZADNJEG IZBORA U ZNANSTVENO-NASTAVNO, ZNANSTVENO ILI NASTAVNO ZVANJE: veljača 2006.