Andrija
Mohorovičić rođen je 23. siječnja 1857. u Voloskom kraj
Opatije, a umro je u Zagrebu 18. prosinca 1936. godine. Završio
je studij matematike i fizike u Pragu. Po završenom studiju
predavao je na gimnazijama u Zagrebu i Osijeku, te na Nautičkoj
školi u Bakru. Godine 1892. postaje upraviteljem Meteorološkog
opservatorija na Griču u Zagrebu, ustanove koja je početkom 20.
stoljeća prerasla u Geofizički zavod. Tu je radio do
umirovljenja 1922. godine. U Zagrebu je djelovao kao
srednjoškolski profesor, a bio je i naslovni izvanredni
sveučilišni profesor. Godine 1898
postao je pravi član Akademije.
U početku svoga
znanstvenog rada Andrija Mohorovičić bavi se uglavnom
meteorologijom. Rad usmjeruje na tri područja – znanstveno
tumačenje pojedinih meteoroloških pojava, vođenje čitave
meteorološke službe tadašnje Hrvatske i Slavonije, te
proširivanje aktivnosti opservatorija i na ostala područja
geofizike, posebno na seizmologiju.
Nakon prijelaza u
20. stoljeće Mohorovičićev znanstveni interes okreće se samo
problemima seizmologije u kojoj stječe svjetsku slavu.
Prvi je u svijetu, na osnovi analize seizmograma, utvrdio plohu
diskontinuiteta brzina potresnih valova koja odjeljuje koru od
plašta Zemlje. Njemu u čast ta je ploha (ujedno i najveća
prirodna tvorba na Zemlji) nazvana Mohorovičićevim
diskontinuitetom, a njeno postojanje potvrđeno je na
čitavoj Zemlji. Ovo je otkriće bez sumnje najvažnija
znanstvena spoznaja do koje je ikada došao jedan znanstvenik
radeći u Hrvatskoj, k tome objavljeno u jednom hrvatskom
časopisu. U Zagrebu je Mohorovičić osnovao seizmološku
postaju – jednu od najboljih u svijetu – čime je, uz svoj stalni
znanstveni i stručni rad, osigurao uvjete za razvoj hrvatske
seizmološke škole.
Znanstvena i stručna
djelatnost A. Mohorovičića temelji su današnje meteorološke i
seizmološke službe u Hrvatskoj. Nabavkom preciznih
opservatorijskih ura uspostavio je u Hrvatskoj i službu točnog
vremena.
Opća je odlika djela
Andrije Mohorovičića kritičnost u radu. Volio je spajati
opažanja s teorijom, ali nikada nije teoriju pretpostavljao
motrenju. Njegove misli i ideje bile su istinski vizionarske i
došle su do izražaja tek mnogo godina poslije (djelovanje
potresa na zgrade, iskorištavanje energije bure, modeli Zemlje i
atmosfere, duboki potresi ...).
Godine
1970. po njemu je nazvan jedan krater polumjera 77 km na tamnoj
strani Mjeseca, a 1996. i asteroid br. 8422. U najnovije vrijeme
njegovim se imenom naziva i granica između kore i plašta na
Marsu. Geofizički zavod Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u
Zagrebu također nosi njegovo ime, kao i gimnazija u Rijeci,
osnovna škola u Matuljima, te nekoliko ulica u
hrvatskim gradovima, a na rektorskom lancu
Sveučilišta u Zagrebu nalazi se i medaljon s Mohorovičićevim
likom. Andrija Mohorovičić spada među najznamenitije hrvatske
znanstvenike svih vremena, a u svijetu ga uvrštavaju među
velikane seizmologije i geofizike pa i egzaktnih znanosti uopće. |