Značenje Andrije Mohorovičića za razvoj geofizike
u Hrvatskoj i svijetu

Andrija Mohorovičić rođen je 23. siječnja 1857. u Voloskom kraj Opatije, a umro je u Zagrebu 18. prosinca 1936. godine. Završio je studij matematike i fizike u Pragu. Po završenom studiju predavao je na gimnazijama u Zagrebu i Osijeku, te na Nautičkoj školi u Bakru. Godine 1892. postaje upraviteljem Meteorološkog opservatorija na Griču u Zagrebu, ustanove koja je početkom 20. stoljeća prerasla u Geofizički zavod. Tu je radio do umirovljenja 1922. godine. U Zagrebu je djelovao kao srednjoškolski profesor, a bio je i naslovni izvanredni sveučilišni profesor. Godine 1898 postao je pravi član Akademije.

U početku svoga znanstvenog rada Andrija Mohorovičić bavi se uglavnom meteorologijom. Rad usmjeruje na tri područja – znanstveno tumačenje pojedinih meteoroloških pojava, vođenje čitave meteorološke službe tadašnje Hrvatske i Slavonije, te proširivanje aktivnosti opservatorija i na ostala područja geofizike, posebno na seizmologiju.

Nakon prijelaza u 20. stoljeće Mohorovičićev znanstveni interes okreće se samo problemima seizmologije u kojoj stječe svjetsku slavu. Prvi je u svijetu, na osnovi analize seizmograma, utvrdio plohu diskontinuiteta brzina potresnih valova koja odjeljuje koru od plašta Zemlje. Njemu u čast ta je ploha (ujedno i najveća prirodna tvorba na Zemlji) nazvana Mohorovičićevim diskontinuitetom, a njeno postojanje potvrđeno je na čitavoj Zemlji. Ovo je otkriće bez sumnje najvažnija znanstvena spoznaja do koje je ikada došao jedan znanstvenik radeći u Hrvatskoj, k tome objavljeno u jednom hrvatskom časopisu. U Zagrebu je Mohorovičić osnovao seizmološku postaju – jednu od najboljih u svijetu – čime je, uz svoj stalni znanstveni i stručni rad, osigurao uvjete za razvoj hrvatske seizmološke škole.

Znanstvena i stručna djelatnost A. Mohorovičića temelji su današnje meteorološke i seizmološke službe u Hrvatskoj. Nabavkom preciznih opser­vatorij­skih ura uspostavio je u Hrvatskoj i službu točnog vremena.

Opća je odlika djela Andrije Mohorovičića kritičnost u radu. Volio je spajati opažanja s teorijom, ali nikada nije teoriju pretpostavljao motrenju. Njegove misli i ideje bile su istinski vizionarske i došle su do izražaja tek mnogo godina poslije (djelovanje potresa na zgrade, iskorištavanje energije bure, modeli Zemlje i atmosfere, duboki potresi ...).

Godine 1970. po njemu je nazvan jedan krater polumjera 77 km na tamnoj strani Mjeseca, a 1996. i asteroid br. 8422. U najnovije vrijeme njegovim se imenom naziva i granica između kore i plašta na Marsu. Geofizički zavod Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu također nosi njegovo ime, kao i gimnazija u Rijeci, osnovna škola u Matuljima, te nekoliko ulica u hrvatskim gradovima, a na rektorskom lancu Sveučilišta u Zagrebu nalazi se i medaljon s Mohorovičićevim likom. Andrija Mohorovičić spada među najznamenitije hrvatske znanstvenike svih vremena, a u svijetu ga uvrštavaju među velikane seizmologije i geofizike pa i egzaktnih znanosti uopće.

Davorka Herak i Marijan Herak, 2007.