RAD U METEOROLOGIJI

Andrija Mohorovičić svjetsku je slavu stekao radom u seizmologiji. Manje je poznato da se počeci njegova znanstvenog rada vežu uz meteorologiju. Sve je počelo 1882. god. kada Mohorovičić dolazi na Kraljevsku nautičku školu u Bakru...

U Bakru...

Kao profesor matematike, fizike i meteorologije, Andrija Mohorovičić dolazi u doticaj s atmosferskim procesima koji u njemu bude zanimanje za to područje. Stoga je nedugo nakon dolaska u nautičku školu u Bakru nastojao osnovati meteorološku postaju. O tome sam kaže (2):

»Odmah iza preustrojenja nautičke škole počelo se misliti kako bi se na ovom zavodu podigla meteorologijska postaja, i to jedno radi predmeta samog; drugo radi toga što je predmet od veoma velike važnosti za učenika kao budućeg pomorca, te se i predaje specijalno na zavodu; treće radi osobitog orografskog položaja Bakra.«

U tome uspijeva 1887. god. te detaljno opisuje postaju i instrumente u šestom programu Kralj. nautičke škole u Bakru (2). Uz standardne mjerne uređaje potrebne jednoj meteorološkoj postaji, kao što su barometar (tlak), termometar (temperatura), psihrometar (vlažnost), ombrometar (oborina) i heliograf (sunčevo zračenje), Andrija Mohorovičić posebnu je važnost pridavao gibanju oblaka te je konstruirao vlastiti uređaj za mjerenje smjera i brzine gibanja oblaka - nefoskop.

Na temelju ustrajnih i detaljnih opažanja, ponajprije oblaka, Mohorovičić objavljuje više radova u domaćim i inozemnim publikacijama. Tako primjerice opisuje stacionarne kumulusne oblake koji se javljaju iznad vrhova planina tijekom bure – poznatu oblačnu kapu – te prilaže i njihovu sliku (6).

U Zagrebu...

Godine 1891. Andrija Mohorovičić prelazi na Veliku realku u Zagrebu. Uskoro od Ivana Stožira, koji je 30 godina vršio neprekidna meteorološka motrenja u Zagrebu, preuzima i upravu meteorološkog opservatorija u zgradi realke. Mohorovičić vrlo uspješno nastavlja upravljanje opservatorijem. Mrežu meteoroloških postaja podiže na europsku razinu i po broju i po kvaliteti, a zagrebački opservatorij opskrbljuje većim brojem novih instrumenata. Također širi aktivnosti opservatorija i na druga područja geofizike: seizmologiju, geomagnetizam i težu. Bavi se i znanstvenim radom. Objavljuje radove o markantnim pojavama u atmosferi, kao što su tornado kod Novske (10, 11) i “vijor” kod Čazme (15).

Međutim, upravo studije zasnovane na opažanju oblaka, koje je objavio kao profesor u Bakru, vode ga do doktorata 1893. god.

Znanstvenim i stručnim radom iz meteorologije bavi se još idućih desetak godina. Objavljuje radove o grmljavini (12) i obrani od tuče (17), o mjeri umanjivanja temperature visinom (16), daje opis klime Zagreba (13) te naputke za motritelje oborina (19). Manje je znano da je objavljivao i prve javne prognoze vremena u dnevnim listovima (14). O tome je Lisac (1998) napisala:

»Za začetak ideje o izdavanju vremenske prognoze u Zagrebu može se uzeti godina 1893., i to prema dopisu br. 12 od 16. siječnja 1918. (iz arhive Geofizičkog zavoda), koji A. Mohorovičić šalje vladi radi pomoći u obnavljanju rada na prognozi nakon svršetka Prvog svjetskog rata. U tom dopisu Mohorovičić doslovce piše: ‘...Potpisani je počeo publicirati prognoze vremena na zamolbu ovdašnjih dnevnika u gd. 1893...«

BIBLIOGRAFIJA METEOROLOŠKIH RADOVA ANDRIJE MOHOROVIČIĆA:

1) A. Mohorovičić, 1888: Wolkenmessung, Meteorologische Zeitschrift 23, 326-327.

2) A. Mohorovičić, 1888: Meteorologijska opažanja na kr. nautičkoj školi u Bakru godine 1887. s kratkim predgovorom, VI. program kralj. nautičke škole u Bakru koncem školske godine 1887./88., 3-41.

3) A. Mohorovičić, 1889: Nekoliko opažanja o vertikalnoj komponenti gibanja oblaka, Rad JAZU 95, 202-216.

4) A. Mohorovičić, 1889: Interessante Wolkenbildung über der Bucht von Buccari, Meteorologische Zeitschrift 24, 56-58.

5) A. Mohorovičić, 1889: Wolkenbeobachtungen in Buccari, Meteorologische Zeitschrift 24, 190-192.

6) A. Mohorovičić, 1891: Nekoji rezultati opažanja oblaka na kraljevskoj nautičkoj školi u Bakru – Na temelju opažanja A. Mohorovičića i A. M. Zuvičića, Rad JAZU 104, 1-86.

7) A. Mohorovičić, 1891: Täglicher Gang der Bewölkung zu Buccari, Meteorologische Zeitschrift 26, 189.

8) A. Mohorovičić, 1892: Die tägliche Periode der Bewölkung zu Buccari, Meteorologische Zeitschrift 27, 76-77.

9) A. Mohorovičić, 1892: Dnevna i godišnja perioda oblaka u Bakru – Na temelju opažanja A. Mohorovičića i A. M. Zuvičića, Rad JAZU 111, 34-50.

10) A. Mohorovičić, 1892: Windhose bei Novska (Slavonien), Meteorologische Zeitschrift 27, 320.

11) A. Mohorovičić, 1893: Tornado kod Novske, Rad JAZU 117, 1-19.

12) A. Mohorovičić, 1895: Osobito djelovanje groma, Nastavni vjesnik 3, 105-106.

13) A. Mohorovičić, 1897: Klima grada Zagreba, Rad JAZU 131, 72-111.

14) A. Mohorovičić, 1897: Unsere Wetterprognosen, Agramer Zeitung 72/41, 1-2.

15) A. Mohorovičić, 1898: Vijor kod Čazme, Rad JAZU 135, 51-56.

16) A. Mohorovičić, 1901: Mjera umanjivanja temperature visinom, Glasnik Hrvatskog naravoslovnog društva 12/4-6, 98-107.

17) A. Mohorovičić, 1901: Pucanje sa tučobranima na pokušalištu hrv.-slav. gospodarskog družtva u Zagrebu, Gospodarski list 49/9, 68-69.

18) A. Mohorovičić, 1902: Uvod, Meteorološke postaje u Hrvatskoj i Slavoniji od god. 1853., Godišnje izvješće Zagrebačkog meteorološkog opservatorija za godinu 1901., III-XIX.

19) A. Mohorovičić, 1907: Naputak za motritelje oborina u Hrvatskoj i Slavoniji, Uprava meteorološkog opservatorija, Zagreb, 19 pp.