DINAMI�KA METEOROLOGIJA II

AUTORI PROGRAMA:

Dr. sc. Branko Grisogono, redoviti profesor, Geofizi�ki odsjek, Prirodoslovno-matemati�ki fakultet

�eljko Ve�enaj, dipl. ing., znanstveni novak, Geofizi�ki odsjek, Prirodoslovno-matemati�ki fakultet

OBLIK NASTAVE

SATI TJEDNO

IZVO�A� NASTAVE

predavanja

2

Dr. sc. Branko Grisogono, red. prof.

vje�be

2

�eljko Ve�enaj, dipl. ing., znanstveni novak

seminar

0

-

ECTS BODOVI:

6

CILJ KOLEGIJA:

Pro�irenje saznanja o dinamici atmosfere na velikoj skali izvantropskih �irina.  Tuma�enje atmosferskih gibanja, analiza i prognoza vremena, prema osnovnim zakonima fizike. Uvodno upoznavanje studenata s mezoskalnom i mikroskalnom dinamikom te turbulencijom.

NASTAVNI SADR�AJI:

Vertikalna struktura izvantropskih makro-poreme�aja. Prou�avanje gibanja u atmosferi sustavom izvedenih jednad�bi. Kvazi-geostrofi�ka teorija. Uvod u barotropne i barokline dinami�ke modele atmosfere. Hidrodinamika atmosferskih makroprocesa. Baroklina nestabilnost. Uvod u op�u cirkulaciju atmosfere. Energijska ravnote�a izvantropske cirkulacije atmosfere. Uvod u mezoskalne procese. Interni te�inski valovi. Duboka konvekcija - uvod. Grani�ni sloj atmosfere. Laminarno i turbulentno gibanje. Uvod u spektralnu analizu turbulentnog strujanja. Kineti�ka energija turbulencije. Hipoteze Taylora i Kolmogorova. Turbulentni tokovi (Reynoldsove napetosti). Teorija sli�nosti. Osnove transporta i difuzije primjesa u atmosferi.

OBAVEZE STUDENATA TOKOM NASTAVE I NA�INI NJIHOVA IZVR�AVANJA:

Pra�enje i diskusija aktualnih sinopti�kih i lokalnih meteo-pojava (TV, www, itd.).

UVJETI ZA POTPIS:

Sa�etak kolegija, 2-3 tiskane strane (glavna pitanja i pretpostavke, relacije i zaklju�ci).

NA�IN POLAGANJA ISPITA:

Pismeni (djelomice mo�e biti polo�en tokom vje�bi) a potom usmeni ispit.

OBAVEZNA LITERATURA

Holton, J.R.: An Introduction to Dynamic Meteorology, Academic Press Inc., San Diego, 1992 (ili 2004)

�inik, N. i B. Grisogono: Dinami�ka meteorologija – uvod u op�u cirkulaciju atmosfere, �kolska knjiga, Zagreb (2008)

Grisogono, B. i D. Belu�i�: Uvod u mezoskalnu meteorologiju i atmosfersku turbulenciju

DOPUNSKA LITERATURA

Pedlosky, J.: Geophysical Fluid Dynamics, Springer-Verlag, New York, 1987

Mesinger, F.: 1976: Dinami�ka meteorologija, Gra�evinska knjiga, Beograd, 1976

Stull, R.B.: An Introduction to Boundary Layer Meteorology, Kluwer, Dordrecht, 1988

Brojne internet stranice i ECMWF kursevi.

AUTORI PROGRAMA:

Dr. sc. Branko Grisogono, redoviti profesor, Geofizi�ki odsjek,  Prirodoslovno-matemati�ki fakultet

�eljko Ve�enaj, dipl. ing., znanstveni novak, Geofizi�ki odsjek,  Prirodoslovno-matemati�ki fakultet

OBLIK NASTAVE

SATI TJEDNO

IZVO�A� NASTAVE

predavanja

3

Dr. sc. Branko Grisogono, red. prof.

vje�be

2

seminar

-

ECTS BODOVI:

6

CILJ KOLEGIJA:

Produbljavanje saznanja o dinamici atmosfere na velikoj skali izvantropskih �irina.  Analiza i prognoza vremena. Pro�irenje saznanja o mezoskalnoj i mikroskalnoj dinamici i turbulenciji.

NASTAVNI SADR�AJI:

Strukture izvantropskih makro-poreme�aja. Kvazi-geostrofi�ka prognoza, semi-geostrofi�ka teorija. Barotropni i baroklini dinami�ki modeli atmosfere. Nestabilnosti atmosferskih makro- i mezo-procesa: baroklina, inercijalno-izentropska i uzgonska nestabilnost. Fronte. O�uvanje cirkulacije atmosfere. Energijska ravnote�a cirkulacije atmosfere. Mezoskalni procesi. Planinski valovi. Duboka konvekcija. Grani�ni slojevi atmosfere i turbulencija. Spektralna analiza turbulentnih strujanja. Prognoza kineti�ke energije turbulencije. Monin-Obukhova duljina. Prognoza Reynoldsovih napetosti. Transport i difuzija primjesa u atmosferi. Obalne i planinske cirkulacije. Modeliranje dinamike i parametrizacije mikroskalnih atmosferskih procesa. Prandtlov model nagnutog grani�nog sloja.

OBAVEZE STUDENATA TOKOM NASTAVE I NA�INI NJIHOVA IZVR�AVANJA:

Pra�enje i diskusija aktualnih sinopti�kih i lokalnih meteo-pojava (TV, www, itd.).

UVJETI ZA POTPIS:

Sa�etak kolegija, 2-3 tiskane strane (glavna pitanja i pretpostavke, relacije i zaklju�ci).

NA�IN POLAGANJA ISPITA:

Pismeni (djelomice mo�e biti polo�en tokom vje�bi) a potom usmeni ispit.

OBAVEZNA LITERATURA

Holton, J.R.: An Introduction to Dynamic Meteorology, Academic Press Inc., San Diego, 1992 (ili 2004)

�inik, N. i B. Grisogono: Dinami�ka meteorologija – uvod u op�u cirkulaciju atmosfere, �kolska knjiga, Zagreb (2008)

Grisogono, B. i D. Belu�i�: Uvod u mezoskalnu meteorologiju i atmosfersku turbulenciju

DOPUNSKA LITERATURA

Pedlosky, J.: Geophysical Fluid Dynamics, Springer-Verlag, New York, 1987

Mesinger, F.: 1976: Dinami�ka meteorologija, Gra�evinska knjiga, Beograd, 1976

Stull, R.B.: An Introduction to Boundary Layer Meteorology, Kluwer, Dordrecht, 1988

Brojne internet stranice i ECMWF kursevi.

AUTOR PROGRAMA: 

Dr. sc. Mirko Orli�, redoviti profesor, Geofizi�ki odsjek, Prirodoslovno-matemati�ki fakultet

OBLIK NASTAVE

SATI TJEDNO

IZVO�A� NASTAVE

predavanja

2

dr. sc. Mirko Orli�, red. prof.

vje�be

1

asistent

seminar

0

ECTS BODOVI:  5

CILJ KOLEGIJA:

Upoznati studente s nekim procesima koji se javljaju u obalnim morima, napose u Jadranu, te s analognim procesima u oceanima.

NASTAVNI SADR�AJI:

Vjetrovno strujanje u morima: kinematika, modeli Weeninka, Falzenbauma i Welandera. Usporedba s vjetrovnim strujanjem u oceanima: kinematika, modeli Sverdrupa, Stommela i Munka. Se�i: analiti�ko modeliranje generiranja i gu�enja, izrada jednodimenzionalnog numeri�kog modela, usporedba s opa�anjima. Topografski Rossbyjevi valovi: analiti�ki model za slu�aj ravne obale i kru�nog bazena.

U okviru vje�bi analiziraju se analiti�ka rje�enja za razli�ite vrijednosti parametara te se izra�uje jedan jednodimenzionalni numeri�ki model se�a.      

OBAVEZE STUDENATA TOKOM NASTAVE I NA�INI NJIHOVA IZVR�AVANJA:

Redovito poha�anje nastave te izrada zadataka u okviru vje�bi. Uz to, studenti mogu polagati dva kolokvija u toku semestra.

UVJETI ZA POTPIS:

Redovito poha�anje nastave te zadaci izra�eni u okviru vje�bi.

NA�IN POLAGANJA ISPITA:

Pismeni i usmeni (za studente koji su polo�ili kolokvije samo usmeni).      

OBAVEZNA LITERATURA

LeBlond, P.H., L.A. Mysak: Waves in the Ocean, Elsevier, Amsterdam 1989.

Schwind, J.J.: Geophysical Fluid Dynamics for Oceanographers, Prentice Hall, Englewood Cliffs 1980.

Simons, T.J.: Circulation Models of Lakes & Inland Seas, Department of Fisheries & Oceans, Ottawa 1980.

Stocker, T., K. Hutter: Topographic Waves in Channels and Lakes on the f-Plane, Springer-Verag, New York 1987.

Wilson, B.W.: Seiches, Advances in Hydroscience 8, 1972.      

AUTORI PROGRAMA:

Dr. sc. Antun Marki, vi�i predava�, Geofizi�ki odsjek, Prirodoslovno-matemati�ki fakultet

OBLIK NASTAVE

SATI TJEDNO

IZVO�A� NASTAVE

predavanja

2

vje�be

1

dr. sc. Antun Marki

seminar

-

ECTS BODOVI:

4

CILJ KOLEGIJA:

Upoznavanje studenata s procesima zra�enja, upijanja, odbijanja i raspr�enja u sustavu Zemlja-atmosfera. 

NASTAVNI SADR�AJI:

1-4. Procesi zra�enja Sunca i Zemlje. 5-9. Ekstinkcija Sun�evog zra�enja u atmosferi. 10-11. Mjerenje i procjenjivanje izravnog, raspr�enog i ukupnog Sun�evog zra�enja. 12-13. Modeliranje zra�enja.

OBAVEZE STUDENATA TOKOM NASTAVE I NA�INI NJIHOVA IZVR�AVANJA:

Kratki seminar o nekoj od unaprijed zadanih tema, doma�e zada�e.

UVJETI ZA POTPIS:

Kratak pismeni sa�etak kolegija, predaja doma�ih zada�a i odr�ani seminar.

NA�IN POLAGANJA ISPITA:

Pismeni, a potom usmeni ispit.

OBAVEZNA LITERATURA:

Coulson, K.L.: Solar and Terrestrial Radiation. Academic Press, N.Y., 1975

Selby, M.L.: Fundamentals in Atmospheric Physics. Academic Press, N.Y.,  1996         

DOPUNSKA LITERATURA:

Brojne web stranice.

AUTORI PROGRAMA:

Dr. sc. Antun Marki, vi�i predava�, Geofizi�ki odsjek,  Prirodoslovno-matemati�ki fakultet

OBLIK NASTAVE

SATI TJEDNO

IZVO�A� NASTAVE

predavanja

2

dr. sc. Antun Marki

vje�be

1

dr. sc. Antun Marki

seminar

-

ECTS BODOVI:

4

CILJ KOLEGIJA:

Upoznavanje studenata s opti�kim i akusti�nim pojavama i procesima u atmosferi, s fizikom nastanka oblaka i oborine, modeliranjem istih te s mogu�nostima umjetnog djelovanja na vrijeme.

NASTAVNI SADR�AJI:

1-4. Opti�ke i akusti�ne pojave u atmosferi. 5-8. Fizika oblaka i oborina. 9. Umjetno djelovanje na vrijeme. 10. Radari i radarska jednad�ba. 11-13. Modeliranje nastanka oblaka i oborine numeri�kim meteorolo�kim modelima.

OBAVEZE STUDENATA TOKOM NASTAVE I NA�INI NJIHOVA IZVR�AVANJA:

Kratki seminar o nekoj od unaprijed zadanih tema, doma�e zada�e.

UVJETI ZA POTPIS:

Kratak pismeni opis sadr�aja kolegija, predaja doma�ih zada�a i odr�ani seminar.

NA�IN POLAGANJA ISPITA:

Pismeni, a potom usmeni ispit.

OBAVEZNA LITERATURA:

Rogers R.R. and Yau, M.K.: A Short Course in Cloud Physics, Pergamon Press, 1989 (3rd ed.)

Mason, B.J.: The Physics of Clouds. Clarendon Press, Oxford, 1971

DOPUNSKA LITERATURA:

Brojne web stranice.

FIZIKA UNUTRA�NJOSTI ZEMLJE

AUTOR PROGRAMA:

Dr. sc. Snje�ana Marku�i�, docent, Geofizi�ki odsjek, Prirodoslovno-matemati�ki fakultet

OBLIK NASTAVE

SATI TJEDNO

IZVO�A� NASTAVE

predavanja

2

dr. sc. Snje�ana Marku�i�, docent

vje�be

1

dr. sc. Snje�ana Marku�i�, docent

seminar

ECTS BODOVI:

6

CILJ KOLEGIJA:

Upoznati studente s osnovama fizike unutra�njosti Zemlje s posebnom naznakom na fiziku seizmi�kih izvora.

NASTAVNI SADR�AJI:

Inverzni problemi (Lanczosova dekompozicija, Moore-Penrose-ova op�a inverzna matrica, odre�ivanje brzina rasprostiranja seizmi�kih valova inverznom metodom).

Gusto�a, tlak i konstante elesti�nosti Zemlje (osnove odre�ivanja gusto�e u unutra�njsti Zemlje, Adams-Williamsonov zakon prostorne razdiobe gusto�e u pla�tu).

Fizika seizmi�kih izvora (uzroci potresa, teorija elasti�kog odraza, energija deformacije prije potresa, Clapeyronov oblik gusto�e energije deformacije, prikaz seizmi�kog izvora, izvori uzrokovani rasjedanjem, pripadne prostorne sile, prostorna razdioba zra�enja).

Elastostatika (stati�ka polja pomaka uslijed djelovanja jedne sile, para sila i dva para sila).

Elastodinamika (blizo i daleko polje pomaka, razdiobe zra�enja dalekog polja, tenzor seizmi�kog momenta).

Magnituda potresa (energija valova potresa, energija na jedinicu povr�ine fronte vala, energija prostornih i povr�inskih valova potresa, magnituda potresa).

OBAVEZE STUDENATA TOKOM NASTAVE I NA�INI NJIHOVA IZVR�AVANJA:

Studenti na kraju svakog predavanja dobivaju doma�u zada�u koja se prodiskutira na idu�im vje�bama. Ponu�ene su im i brojne seminarske teme, kao i izvodi formula, navedenih na predavanjima, kako bi se mogli osloboditi pismenog dijela ispita.

UVJETI ZA POTPIS:

Za potpis studenti moraju izvesti neku od jednad�bi obra�enu na predavanju, te izraditi numeri�ki zadatak u vezi s njom.

NA�IN POLAGANJA ISPITA:

Studenti pola�u pismeni ispit koji se sastoji od 4 numeri�ka i 2 teorijska zadatka. Oni koji su sakupili dovoljan broj bodova iz teorijskih zadataka (najmanje 6 od mogu�ih 11) i zadovoljni su s dobivenom ocjenom iz psmenog ne moraju pristupiti usmenom. Svi ostali, dakle oni koji nisu zadovoljni dobivenom ocjenom iz pismenog ispita i oni koji nisu sakupili dovoljan broj bodova iz teorijskih pitanja, pristupaju usmenom ispitu. Kona�na ocjena je srednjak ocjena iz pismenog i usmenog dijela ispita.

OBAVEZNA LITERATURA

Aki, K. and P.G. Richards, 2002. Quantitative seismology, 2nd Ed., University Science Books, Sausalito, California

Bullen, K.E. and B.A. Bolt, 1985. Introduction to the theory of geophysics,, Cambridge University Press, Cambridge

Lay, T. and T.C. Wallace, 1995. Modern global seismology, Academic Press, San Diego

DOPUNSKA LITERATURA

Ben Menahem, A. and B.A. Singh, 1981., Seismic waves and sources, Springer-Verlag, New York

Tarantola, A., 1987., Inverse problem theory, Methods for data fitting and model parameter estimation, Elsevier Science Publishers, Amsterdam

GEOFIZI�KI SEMINAR

AUTOR PROGRAMA:

Dr. sc. Snje�ana Marku�i�, docent, Geofizi�ki odsjek, Prirodoslovno-matemati�ki fakultet

OBLIK NASTAVE

SATI TJEDNO

IZVO�A� NASTAVE

predavanja

vje�be

seminar

1

ECTS BODOVI:

2+1

CILJ KOLEGIJA:

     Upoznavanje studenata s najnovijim istra�ivanjima u geofizici u Hrvatskoj i u svijetu.

NASTAVNI SADR�AJI:

OBAVEZE STUDENATA TOKOM NASTAVE I NA�INI NJIHOVA IZVR�AVANJA:

     Prisustvovanje seminarima.

UVJETI ZA POTPIS:

     Prisustvovanje seminarima.

NA�IN POLAGANJA ISPITA:

OBAVEZNA LITERATURA

DOPUNSKA LITERATURA

GEOFIZI�KI PRAKTIKUM

AUTORI PROGRAMA:  

Dr. sc. Vladis Vujnovi�, redoviti profesor, Geofizi�ki odsjek, Prirodoslovno-matemati�ki fakultet      

Dr. sc. Marijan Herak, redoviti profesor, Geofizi�ki odsjek, Prirodoslovno-matemati�ki fakultet      

OBLIK NASTAVE

SATI TJEDNO

IZVO�A� NASTAVE

predavanja

2

Prof. dr. sc. Marijan Herak
            dr. sc. Giuliana Verbanac        

vje�be

seminar

ECTS BODOVI:

3

CILJ KOLEGIJA      

Upoznati studente s prakti�nim radom na mjerenju geomagnetskih elemenata. Usvajanje i razumijevanje Geigerovog na�ina lociranja epicentra potresa. Utvr�ivanje znanja i vje�ba grafi�kog odre�ivanja mehanizma pomaka u �ari�tu potresa na temelju opa�enih smjerova prvih vertikalnih pomaka.

NASTAVNI SADR�AJI:

Osnove sferne astronomije. Odre�ivanje horizontalne komponente geomagnetskog polja i magnetske deklinacije s geomagnetskim teodolitom. Primjena Lamontovih i Gaussovih polo�aja kod mjerenja horizontalne komponente jakosti Zemljinog magnetskog polja. Osnove ra�una izjedna�enja. Geigerova metoda lociranja epicentra potresa. Odre�ivanje mehanizma potresa grafi�kim postupkom na Schmidtovoj mre�i.     

OBAVEZE STUDENATA TOKOM NASTAVE I NA�INI NJIHOVA IZVR�AVANJA:

Prisustvovanje svim vje�bama, izrada priprema vje�bi (doma�a zada�a)

UVJETI ZA POTPIS:

Uredno poha�anje praktikuma, izra�ene sve vje�be.

NA�IN POLAGANJA ISPITA:

Usmeno obrazlo�enje rije�enih zadataka uz diskusiju rje�enja.

OBAVEZNA LITERATURA  

Stein, S. and M. Wysession: An introduction to Seismology, Earthquakes and Earth structure, Blackwell Publ., 2003.

Lay, T., T. C. Wallace: Modern Global Seismology, Academic Press, San Diego, 1995.

Udias, A.: Principles of Seismology, Cambridge University Press, United Kingdom, 1999.

Kasumovi�, M., Op�a i primjenjena geofizika s osnovama sferne astronomije I dio – op�a geofizika, PMF Sveu�ili�te u Zagrebu, 1971.

Kasumovi�, M., Op�a i primijenjena geofizika s osnovama sferne astronomije III dio-op�a geofizika, PMF Sveu�ili�te u Zagrebu, 1971.

Fanselau, G.,  Geomagnetismus und Aeronomie – Band II, VEB Deutscher Verlag der Wissenschaften, Berlin 1960. 

DOPUNSKA LITERATURA  

Mc Comb, H.E., Magnetic Observatory Manual, U.S. Government Printing Office, Washington, 1952.

GEOLOGIJA

AUTOR PROGRAMA:

Dr. sc. Tihomir Marjanac, izvanredni profesor, Geolo�ki odsjek, Prirodoslovno-matemati�ki fakultet

OBLIK NASTAVE

SATI TJEDNO

IZVO�A� NASTAVE

predavanja

3

dr. sc. Tihomir Marjanac, izv. prof.

vje�be

1

dr. sc. Tihomir Marjanac, izv. prof.

seminar

ECTS BODOVI:

5

CILJ KOLEGIJA:

Uvod u geologiju, upoznavanje geolo�ke gra�e Zemlje i procesa u zemljinoj unutra�njosti, i na povr�ini. Upoznavanje osnovnih vrsta stijena, tektonskih procesa i struktura. Upoznavanje zemljine unutarnje dinamike, potresa i vulkanizma. Upoznavanje okoli�a na Zemlji, njihovih svojstava, dinamike, sedimenata i njihov geolo�ki zna�aj. Upoznavanje s razvojem �ivota na Zemlji i vrstama fosila. Svladavanje osnovnih metoda geolo�kih istra�ivanja.

NASTAVNI SADR�AJI:

Evolucija i gra�a Zemlje. Fizika Zemlje: izostazija, toplina, magnetizam. Tektonika plo�a (vrste granica, uzroci i posljedice). Dinamika Zemlje: vulkanizam (uzroci, vrste vulkana, vrste erupcija i produkti), seizmika (uzroci, utjecaj podloge na u�inke potresa). Tektonika: polo�aj sloja u prostoru, konkordancija i diskordancija, bore, rasjedi, navlake. Hidrolo�ki ciklus, vode u podzemlju. Tro�enje, transport i erozija, padinski procesi. Osnovni makro-okoli�i i njihove geolo�ke zna�ajke: aluvijalni prostori (erozijska baza, rijeke, jezera, delte, estuariji), lakustrinski (vrste jezera, sedimentacija, odraz promjena erozijske baze), kr� (geneza, reljef, hidrogeologija), pustinjski (talo�ni procesi i sedimenti, voda, desertifikacija), glacijalni i preiglacijalni (snijeg, led, ledenjaci, sedimenti, uzroci oledbi), mora (podjele, dinamika, sedimentacijski procesi, bazeni). Geolo�ko vrijeme: odre�ivanje starosti u geologiji (relativno, radiometrijsko). Okoli�i, facijesi, fosilizacija i fosili. Prikaz geolo�ke gra�e: geolo�ke karte, profili i stupovi. Geolo�ki kompas.

OBAVEZE STUDENATA TOKOM NASTAVE I NA�INI NJIHOVA IZVR�AVANJA:

Upoznavanje vrsta stijena, rje�avanje zadataka iz tektonike, seizmike i egzodinamike. Redoviti kolokviji.

UVJETI ZA POTPIS:

Svi rije�eni zadatci i polo�eni svi kolokviji.

NA�IN POLAGANJA ISPITA:

Pismeno i usmeno

OBAVEZNA LITERATURA

Nusset A.E. & Khan M.A. (2000): Looking into the Earth. An introduction to geological geophysics. Cambridge University press. Cambridge.

Plummer, Ch.C., McGeary, D. & Carlson, D. (2001): Physical Geology, 8th Ed., Mc Graw Hill, Boston.

Tarbuk, E.J. & Lutgens, F.K. (1988): Earth Science. 5th. Ed.,  Merrill Publ. Company, Columbus.

DOPUNSKA LITERATURA

GEOMAGNETIZAM I AERONOMIJA I

AUTOR PROGRAMA:

Dr. sc. Vladis Vujnovi�, redoviti. profesor, Geofizi�ki odsjek, Prirodoslovno-matemati�ki fakultet

OBLIK NASTAVE

SATI TJEDNO

IZVO�A� NASTAVE

predavanja

3      

dr. sc. Giuliana Verbanac

vje�be

1      

seminar

ECTS BODOVI:

4

CILJ KOLEGIJA:
Upoznavanje povr�inskog dijela Zemljina magnetskog polja i izvo�enje mjerenja. Uo�avanje fizi�kog stanja visoke atmosfere i upoznavanje osnovnih fizi�kih procesa koji je oblikuju.

NASTAVNI SADR�AJI:

Elementi i osnovna svojstva geomagnetskog polja. Osnove sferne astronomije. Mjerni instrumenti i metode mjerenja geomagnetskih elemenata. Elektromagnetska indukcija i elektri�na vodljivost. Rezultati paleomagnetskih istra�ivanja, sekularna varijacija i reverzije. (4 tjedna)

Relacije kineti�ke teorije plinova, gra�a atoma, atomski i molekulski procesi, nu�ni za tuma�enje fizi�kih svojstava atmosfere.  (4 tjedna)

Razdioba atmosfere i metode istra�ivanja. Kemijski sastav atmosfere, iskazivanje sastava. Fizika i kemija ozonskog sloja. Globalno atmosfersko elektri�no polje. Globalne promjene u visokoj atmosferi; no�u svijetle�i oblaci.  (3 tjedna)

Prijenos elektromagnetskog zra�enja kroz atmosferu, apsorpcija i formiranje pojedinih podru�ja visoke atmosfere; Chapmanovi slojevi. Mjerenje ultraljubi�astog zra�enja. (4 tjedna)

OBAVEZE STUDENATA TOKOM NASTAVE I NA�INI NJIHOVA IZVR�AVANJA:
kolokviji iz onih sadr�aja iz kojih nemaju dovoljno predznanja, seminarski radovi s odabranim problemima      

UVJETI ZA POTPIS:

poha�anje, obavljeni kolokviji i obranjeni seminarski radovi      

NA�IN POLAGANJA ISPITA:

pismeni (rje�avanje zadataka) i/ili obrana seminarskog rada, te obavezno usmeni intervju.      

OBAVEZNA LITERATURA:

Kasumovi�, M.: Op�a i primijenjena geofizika s osnovama sferne astronomije III. dio, PMF, Sveu�. u Zagrebu, 1971.

Campbell, W.H.: Introduction to Geomagnetic Fields, Cambridge Univ. Press, Cambridge 2003.

Banks, PM, Kocharts, G.: Aeronomy, Academic Press, London 1980.     

DOPUNSKA LITERATURA:

Jankowski, J., Sucksdorff, C.: Guide for magnetic measurements and observatory practice, IAGA, Warszawa, 1996.      

GEOMAGNETIZAM I AERONOMIJA II

AUTOR PROGRAMA:

Dr. sc. Vladis Vujnovi�, redoviti profesor, Geofizi�ki odsjek, Prirodoslovno-matemati�ki fakultet

OBLIK NASTAVE

SATI TJEDNO

IZVO�A� NASTAVE

predavanja

2      

dr. sc. Giuliana Verbanac    

vje�be

1      

seminar

ECTS BODOVI:

4

NASTAVNI SADR�AJI:

Fizi�ka svojstva plinske plazme. Gibanje nabijenih �estica u gravitacijskom, magnetskom  i elektri�nom polju. Elektrodinamika atmosfere.  (4 tjedna)

Termodinamika atmosfere. Sudarni procesi u termosferi i �irenje radiovalova. Atomski i molekulski procesi u pojedinim ionosferskim slojevima; ionizacija i fotodisocijacija. Svijetljenje atmosfere. Sondiranje ionosfere. (4 tjedna)

Gra�a magnetosfere i procesi u njoj. Aktivnost Sunca i fizika prostora Sunce-Zemlja; me�uplanetno magnetsko polje, svemirska klima. Teorija postanka magnetskog polja i modeliranje elemenata polja. (4 tjedna)

Aeronomija planeta i magnetska polja tijela planetskog sustava. (3 tjedna)

OBAVEZE STUDENATA TOKOM NASTAVE I NA�INI NJIHOVA IZVR�AVANJA:

kolokviji iz onih sadr�aja iz kojih nemaju dovoljno predznanja, seminarski radovi s odabranim problemima      

UVJETI ZA POTPIS:

poha�anje, obavljeni kolokviji i obranjeni seminarski radovi      

NA�IN POLAGANJA ISPITA:

pismeni (rje�avanje zadataka) i/ili obrana seminarskog rada, te obavezno usmeni intervju.      

OBAVEZNA LITERATURA

Vr�nak, B.: Temelji fizike plazme, �kolska knjiga, Zagreb 1996.

Backus, G., Parker, R., Constable, C.: Foundations of Geomagnetism, Cambridge Univ. Press, Cambridge 2003.

Jacobs, J.A.: The Earth's Core, Academic Press, London 1987.

Chamberlain, J.W.: Theory of Planetary Atmospheres, Academic Press, London 1978. 

DOPUNSKA LITERATURA

Kivelson, M. G., Russell, C.T.O.: Introduction to Space Physics, Cambridge University Press, Cambridge 1997.

Nathan I., Bastos, J.P.A.: Electro-magnetics and Calculation of Fields, Springer-Verlag, New York 1997.

HIDROLOGIJA I

AUTOR PROGRAMA:

Dr. sc. Ranko �ugaj, redoviti profesor, Rudarsko-geolo�ko-naftni fakultet, Zagreb

OBLIK NASTAVE

SATI TJEDNO

IZVO�A� NASTAVE

predavanja

2

dr. sc. Ranko �ugaj, red. prof.

vje�be

1

dr. sc. Ranko �ugaj, red. prof.

seminar

ECTS BODOVI:

4

CILJ KOLEGIJA:  

Studenti �e se upoznati s osnovnim hidrolo�kim i hidrauli�kim zna�ajkama otjecanja sa sliva. Cilj je kolegija osposobiti studente za izradu hidrolo�kih izra�una.

NASTAVNI SADR�AJI:

Definicija hidrologije i povezanosti s drugim znanostima. Kru�enje vode u prirodi. Povijest, razvoj, zadaci i primjena hidrologije. Procijenjene koli�ine vode na Zemlji. Prosje�ne godi�nje oborine na slivu. PTP i ITP krivulje i njihova primjena u hidrologiji. Isparavanje s vodne povr�ine i evapotranspiracija. Infiltracija i vlaga u tlu.

Hidraulika otvorenih tokova: primjena Bernoulijeve jednad�be za idealnu i realnu teku�inu, jednoliko te�enje, Chezyeva formula, Manning-Stricklerova formula, mjerni ure�aji, preljevi, nejednoliko te�enje. Filtracija: Darcyev zakon, Dupuitova pretpostavka.

OBAVEZE STUDENATA TOKOM NASTAVE I NA�INI NJIHOVA IZVR�AVANJA:

poha�anje nastave, dva kolokvija

UVJETI ZA POTPIS:

Redovito poha�anje nastave, polo�eni kolokviji

NA�IN POLAGANJA ISPITA:

Usmeno

OBAVEZNA LITERATURA

R. �ugaj: HIDROLOGIJA ud�benik, Sveu�ili�te u Zagrebu, Rudarsko-geolo�ko-naftni fakultet, Zagreb, 2000.

DOPUNSKA LITERATURA

LEKSIKON GRA�EVINARSTVA (urednik: V. Simovi�), Masmedia, Zagreb, 2002.

Srebrenovi�, D.: Primijenjena hidrologija, Tehni�ka knjiga, Zagreb, 1986.
Chow, V. T., Maidment, D. R., Mays, L. W.: Applied hidrology, McGraw-Hill,
Singapore, 1988.

HIDROLOGIJA II

AUTOR PROGRAMA:

Dr. sc. Ranko �ugaj, redoviti profesor, Rudarsko-geolo�ko-naftni fakultet

OBLIK NASTAVE

SATI TJEDNO

IZVO�A� NASTAVE

predavanja

2

dr. sc. Ranko �ugaj, red. prof.

vje�be

1

dr. sc. Ranko �ugaj, red. prof.

seminar

ECTS BODOVI

  4

CILJ KOLEGIJA:

Studenti �e se upoznati s temeljnim hidrolo�kim zna�ajkama otjecanja sa sliva. Cilj je kolegija osposobiti studente za izradu hidrolo�kih izra�una.

NASTAVNI SADR�AJI:

Zna�ajke hidrolo�kih pojava, hidrolo�ki podaci, sliv, faktori otjecanja. Hidrometrija: mjerenja vodostaja, brzine, protoka vode i nanosa. Nivogram, proto�na krivulja, hidrogram i njegovi sastavni dijelovi, krivulje u�estalosti i trajanja vodostaja i protoka, otjecajni koeficijent i specifi�ni dotok sa sliva.

Vjerojatnost i statistika u hidrologiji. Linearna i nelinearna korelacija, dvostruke sumarne koli�ine.

Velike vode: krivulje raspodjele, jedini�ni hidrogram, hidrogram u obliku trokuta, metoda izokrona. Racionalna formula i drugi iskustveni izrazi. Male vode razli�itih povratnih razdoblja, malovodna razdoblja i hidrolo�ka su�a. Nanos u vodotocima. Op�a jednad�ba hidrolo�ke bilance. Regionalna hidrolo�ka analiza.

OBAVEZE STUDENATA TOKOM NASTAVE I NA�INI NJIHOVA IZVR�AVANJA:

poha�anje nastave, dva kolokvija

UVJETI ZA POTPIS:

Redovito poha�anje nastave, polo�eni kolokviji

NA�IN POLAGANJA ISPITA:

Usmeno

OBAVEZNA LITERATURA

R. �ugaj: HIDROLOGIJA ud�benik, Sveu�ili�te u Zagrebu, Rudarsko-geolo�ko-naftni fakultet, Zagreb, 2000.

DOPUNSKA LITERATURA

LEKSIKON GRA�EVINARSTVA (urednik: V. Simovi�), Masmedia, Zagreb, 2002.

Chin, D. A.: Water-Resources Engineering, Prentice Hall, New Jersey, 2000.
�ugaj, R. (urednik): Velike i male vode, Zbornik radova sa seminara,
Hrvatsko hidrolo�ko dru�tvo, Zagreb, 2004.

IN�ENJERSKA SEIZMOLOGIJA

AUTOR PROGRAMA:

Dr. sc.  Marijan Herak, redoviti profesor, Prirodoslovno-matemati�ki fakultet

OBLIK NASTAVE

SATI TJEDNO

IZVO�A� NASTAVE

predavanja

2

dr. sc. Marijan Herak, red. prof.

vje�be

1

dr. sc. Marijan Herak, red. prof.

seminar

ECTS BODOVI:

3

CILJ KOLEGIJA:

Stjecanje osnovnih spoznaja o in�enjerskoj seizmologiji. Studente upoznati s na�inima statisti�ke obrade podataka o seizmi�nosti, mjerenju akceleracija tla za potresa, te va�nosti poznavanja svojstava povr�inskih slojeva tla. Studenti tako�er spoznaju va�nost poznavanja seizmi�kog hazarda na odre�enom podru�ju.

NASTAVNI SADR�AJI:

Katalozi potresa, Gutenberg-Richterova relacija, procjena potpunosti kataloga, analiza kataloga. Funkcije atenuacija najve�eg intenziteta, akceleracija, brzine i pomaka tla. Dinami�ki faktor amplifikacije. Seizmi�ki hazard i rizik.

OBAVEZE STUDENATA TOKOM NASTAVE I NA�INI NJIHOVA IZVR�AVANJA:

Poha�anje predavanja, vje�bi. Tijekom semestra studenti samostalno izra�uju nekoliko zadataka. Tra�i se tako�er da prije svladavanja pojedinih novih nastavnih jedinica studenti sami iz literature i s interneta nau�e osnovne pojmove koji se na nastavi razra�uju diskusijom te na pojedinim primjerima iz prakse. Studenti za doma�u zada�u samostalno obra�uju zadane podatke na ra�unalu.

UVJETI ZA POTPIS:

Ispunjene sve obveze tijekom semestra (zadaci, doma�e zada�e), poha�anje predavanja.

NA�IN POLAGANJA ISPITA:

Ispit se pola�e usmeno.

OBAVEZNA LITERATURA

McGuire, R. K: Seismic Hazard and Risk Analysis, EERI, Oakland CA, 2004.

Reiter, L: Earthquake hazard analysis. Columbia University Press, New York, 1991.

Agarwal, P.N: Engineering Seismology, Oxford & IBH Publishing, New Delhi, 1991.

DOPUNSKA LITERATURA

KLIMATOLOGIJA I

AUTOR PROGRAMA:

Dr. sc. Antun Marki, vi�i predava�, Geofizi�ki odsjek, PMF

OBLIK NASTAVE

SATI TJEDNO

IZVO�A� NASTAVE

predavanja

2

Dr. sc. Antun Marki, vi�i predava�

vje�be

1

seminar

0

-

ECTS BODOVI:

5

CILJ KOLEGIJA:

Upoznavanje studenata s osnovama klimatologije i njezinim elementima. Fizikalno poimanje dugoro�nih promjena stanja u atmosferi i u oceanima. Upoznavanje s osnovnim metodama u klimatologiji (statisti�ke, analiti�ke, numeri�ke, …).

NASTAVNI SADR�AJI:

Definicije klime. Povijesni razvoj klimatologije. Klimatski sistem. Klimatski elementi i faktori klime. Sun�evo zra�enje. Dugovalno zra�enje Zemlje i atmosfere. Bilanca zra�enja. Toplinska bilanca. Prostorne i vremenske promjene temperature zraka. Mjere maritimnosti i kontinentalnosti klima. Op�a cirkulacija atmosfere. Strujanja zraka sinopti�kih i lokalnih razmjera. Hidrolo�ki ciklus. Prostorne i vremenske promjene koli�ine oborine. Osnove bioklimatologije. Klasifikacije klima. Prirodne i antropogene klimatske promjene. Klimatski modeli i parametrizacije fizikalnih procesa.

OBAVEZE STUDENATA TOKOM NASTAVE I NA�INI NJIHOVA IZVR�AVANJA:

Izrada zada�a (vje�bi) na ra�unalu.

UVJETI ZA POTPIS:

Uspje�na i to�na izrada zada�a (vje�bi) na ra�unalu.

NA�IN POLAGANJA ISPITA:

Pismeni, a potom usmeni ispit.

OBAVEZNA LITERATURA

Hartman, D.L.: Global Physical Climatology. Academic Press, N.Y., 1994

Hidore, J.J., J.E. Oliver: Climatology: An Atmospheric Science. Macmillan, 1993

Penzar, B., B. Makjani�: Uvod u op�u klimatologiju, Sveu�ili�te u Zagrebu, Zagreb, 1978

DOPUNSKA LITERATURA

Brojne web stranice.

KLIMATOLOGIJA II

AUTOR PROGRAMA:

Dr. sc. Antun Marki, vi�i predava�

OBLIK NASTAVE

SATI TJEDNO

IZVO�A� NASTAVE

predavanja

2

Dr. sc. Antun Marki, vi�i predava�

vje�be

1

seminar

0

-

ECTS BODOVI:

5

CILJ KOLEGIJA:

Pro�irivanje znanja studenata o klimatologiji i njezinim elementima. Fizikalno poimanje dugoro�nih promjena stanja u atmosferi i u oceanima, te njihovo modeliranje. Nastavak upoznavanja s metodama u klimatologiji (statisti�ke, analiti�ke, numeri�ke, …).

NASTAVNI SADR�AJI:

1. Komponente Sun�evog zra�enja.

2. Dugovalno zra�enje Zemlje i atmosfere.

3. Bilanca zra�enja. Toplinska bilanca.

4. Posebnosti op�e cirkulacije atmosfere i strujanja zraka na razli�itim skalama.

5. Mikroklimatologija.

6. Hidrolo�ki ciklus.

7. Bioklimatologija.

8. Prirodne i antropogene klimatske promjene.

9-11. Parametrizacije fizikalnih procesa u klimatskim modelima.

12-13. Povezivanje klimatskih s ostalim modelima.

OBAVEZE STUDENATA TOKOM NASTAVE I NA�INI NJIHOVA IZVR�AVANJA:

Izrada zada�a (vje�bi) na ra�unalu.

UVJETI ZA POTPIS:

Uspje�na i to�na izrada zada�a (vje�bi) na ra�unalu.

NA�IN POLAGANJA ISPITA:

Pismeni, a potom usmeni ispit.

OBAVEZNA LITERATURA:

Hartman, D.L.: Global Physical Climatology. Academic Press, N.Y., 1994

Hidore, J.J., J.E. Oliver: Climatology: An Atmospheric Science. Macmillan, 1993

Penzar, B., B. Makjani�: Uvod u op�u klimatologiju, Sveu�ili�te u Zagrebu, Zagreb, 1978

DOPUNSKA LITERATURA:

Brojne web stranice.

 KLIMATOLOGIJA III

AUTOR PROGRAMA:

Dr.sc. Zoran Pasari�, vi�i predava�      

OBLIK NASTAVE

SATI TJEDNO

IZVO�A� NASTAVE

predavanja

 2

dr. sc. Zoran Pasari�

vje�be

2

dr. sc. Zoran Pasari�

seminar

praktikum

ECTS BODOVI:

4

CILJ KOLEGIJA: 

       Spoznavanje prirode klimatolo�kih nizova. Razumijevanje stohasti�kih modela za klimatolo�ke vremenske nizove i sposobnost njihove primjene na konkretne podatke. Sposobnost interpretacije rezultata u kontekstu promjene klime.

OKVIRNI SADR�AJ PREDMETA:

Izvori klimatolo�kih podataka. Klimatolo�ki bilteni i atlasi. Klimatolo�ki podaci na Internetu. Priroda klimatolo�kih nizova, sli�ajni i neslu�ajni dio. Godi�nji hod, ra�un i svojstva. Trend i dugoperiodi�ke oscilacije. Ra�un klimatolo�kih normala na konkretnim nizovima. Stacionarni slu�ajni procesi, ergodi�nost, procjene autokorelacijske funkcije. Bijeli �um, op�i linearni proces, AR(1), AR(2) procesi. Modeli vi�eg reda, prilagodba modela realnim vremenskim nizovima. Simulacije klimatolo�kih nizova.

Na vje�bama se konkretni nizovi obra�uju na ra�unalu. Izra�uju se programi za analizu odnosno simulaciju, te interpretiraju dobiveni rezultati.

OBLICI PROVO�ENJA NASTAVE I NA�IN PRA�ENJA USPJE�NOSTI STUDENATA TOKOM IZVEDBE PREDMETA:

Predavanja, vje�be i dvije doma�e zada�e tijekom semestra. Doma�e zada�e se sastoje od izrade ra�unalnog programa i primjene na konkretne podatke.

NA�IN POLAGANJA ISPITA:

Ispit se sastoji od prakti�nog dijela (izrada ra�unalnog programa i analiza konkretnih podataka) i usmenog dijela.

OBAVEZNA LITERATURA:

Wilks, D.S.: Statistical Methods in the Atmospheric Sciences, Academic Press, New Yorak, 1995. 

DOPUNSKA LITERATURA:

Thompson, R.D., A. Perry: Applied Climatology, Routledge, London, 1997.

Box G.E.P., G.M. Jenkins: Time Series Analysis: Forecasting and Control, Holden Day, San Francisco, 1970. 

METEOROLO�KI PRAKTIKUM

AUTORI PROGRAMA:

Dr. sc. Branko Grisogono, redoviti profesor, Geofizi�ki odsjek, Prirodoslovno-matemati�ki fakultet

Dr. sc. Maja Teli�man Prtenjak, docent, Geofizi�ki odsjek, Prirodoslovno-matemati�ki fakultet

OBLIK NASTAVE

SATI TJEDNO

IZVO�A� NASTAVE

predavanja

1

Nastavnici i asistenti

vje�be

2

Asistenti i nastavnici

seminar

-

ECTS BODOVI:

4

CILJ KOLEGIJA:

Integracija mjerenja, motrenja, konceptualnih modela te numeri�kih analiza i prognoza vremena.  Elementi numeri�kih prognosti�kih modela.  Upoznavanje sa satelitskom sinopti�kom meteorologijom.  Prakti�ni aspekti kratkoro�ne i srednjoro�ne prognoze vremena.

NASTAVNI SADR�AJI:

Meteorolo�ki simboli, mjerenja i motrenja.  Daljinska mjerenja.  Po�etni i rubni uvjeti numeri�kih prognosti�kih modela; inicijalizacija.  Tipovi numeri�kih �ema i pogre�aka, neprepoznavanje signala.  Primjeri geostrofi�ke prilagodbe.  Elementi satelitske meteorologije.  Prediktabilnost atmosfere i prognosti�ki modeli.  Kori�tenje daljinskih mjerenja i motrenja.  Prakti�na planinska, obalna i urbana meteorologija.  Elementi prakti�ne kratkoro�ne i srednjoro�ne prognoze vremena.

OBAVEZE STUDENATA TOKOM NASTAVE I NA�INI NJIHOVA IZVR�AVANJA:

Vje�be pismenog i usmenog meteorolo�kog izvje��a, seminar, suradnja s vanjskim asistentima (DHMZ, itd.) prakti�na analiza i prognoza vremena.

UVJETI ZA POTPIS:

Uspje�no provedene vje�be, seminar o meteorolo�kim mjerenjima (i/ili modelu), aktivno sudjelovanje u analizi i prognozi vremena. 

NA�IN POLAGANJA ISPITA:

Prethodno prihva�ena izvje��a i odr�an seminar; prakti�na analiza i prognoza vremena.

OBAVEZNA LITERATURA:

DOPUNSKA LITERATURA:

1. Rogers, R.R. and M.K. Yau, 1989: A Short Course in Cloud Physics, Pergamon Press, Oxford, 3rd edition, 293 pp.

2. Website on satmanu: http://www.zamg.ac.at/docu/Manual/SatManu/main.htm

3. http://snowball.millersville.edu/~adecaria/

4. http://www.eumetcal.org/

5. Brojne druge internet stranice s analizom i prognozom vremena te ECMWF kursevi.

 NUMERI�KE METODE U FIZICI

AUTOR PROGRAMA:

Dr. sc. Mladen Rogina, izvanredni profesor, Matemati�ki odjel, Prirodoslovno-matemati�ki fakultet      

OBLIK NASTAVE

SATI TJEDNO

IZVO�A� NASTAVE

predavanja

2

dr. sc. Mladen Rogina, izv. prof.

Vje�be

2

asistent      

Seminar

ECTS BODOVI:

6+6

CILJ KOLEGIJA:

Upoznati studente s modernim metodama numeri�ke analize u oblasti obi�nih i parcijalnih diferencijalnih jednad�bi, s naglaskom na njihovo prati�no rje�avanje na ra�unalima      

NASTAVNI SADR�AJI:

1. Semestar

1. Matemati�ki modeli u fizici, uvod: egzistencija, Jedinstvenost,stabilnost.

2. Inicijalni problem za  ODJ, principi diskretizacije. Euler-Cauchy-eva metoda.

3. Dokaz konvergencije Euler-Cauchy-eve metode.

4. Taylorova metoda.

5. Jednokora�ne i vi�ekora�ne metode.

6. Prediktor-korektor metode.

7. Metode Runge-Kutta.

8. Linearne diferentne jednad�be.

9. Konzistencija, konvergencija i stabilnost diferentnih metoda.

10. Linearni rubni problem za ODJ, egzistencija i jedinstvenost.

11. Metoda ga�anja.

12. Diferentne metode, matri�na formulacija. �uplje i vrp�aste pozitivno definitne matrice, algoritmi i dokaz konvergencije. Uvod u numeri�ku linearnu algebru: tehnike i programi za rje�avanje linearnih sustava s vrp�astim, blok-dijagonalnim i �upljim matricama.

13. Nelinearni rubni problemi, metoda kvazilinearizacije

14. Problem neglatkih koeficijenata, problem svojstvenih vrijednosti i uvod u diskretizaciju Sturm-Liouville-ovog problema.

15. Pregledavanje programa, diskusija, upoznavanje s bibliotekama programa i dostupnim software-om (NAG, IMSL, LAPACK).

2. Semestar 

1. Varijaciona formulacija jednodimenzionalnih problema. Pojam slabog rje�enja. Energetska formulacija i uvod u prostore Soboleva.

2. Metoda kona�nih elemenata (FEM) u jednoj dimenziji.

3. FEM za elipti�ke rubne probleme za PDJ, funkcije baze i forme, prostori kona�nih elemenata, varijaciona formulacija, Ritzova i Galerkinova metoda.

4. Aproksimacija domene, lokalne koordinate i algoritam uklapanja, problem numeracije �vorova.

5. Elementarne analize pogre�ke metode FEM.

6. Laplace-ova, Poisson-ova i Helmholtz-ova jednad�ba. Elasti�na plo�a i parcijalne jednad�be reda �etiri. Konformne i nekonformne metode.

7. FEM za paraboli�ke probleme, metoda Crank-Nicolsona.

8. Implicitne i explicitne sheme, problemi stabilnosti.

9. Kvazilinearne paraboli�ke jednad�be, uvod

10. Osnovne postavke metoda kona�nih diferencija (FDM). Metode za paraboli�ke jednad�be, konvergencija, stabilnost i konzistencija. Jednad�ba provo�enja topline, difuzija i filtracija.

11. Hiperboli�ke jednad�be prvog i drugog reda, numeri�ka integracija metodom kona�nih diferencija.

12. Metoda karakteristika, propagiranje diskontinuiteta, simulacija �ok valova.

13. Lax-Wendroff formule i Courant-Friedrichs-ov uvjet konvergencije.

14. Valna jednad�ba i metoda karakteristika, konusi pro�losti i budu�nosti.

15. Pregledavanje programa, diskusija, upoznavanje s bibliotekama programa i dostupnim software-om (NAG, IMSL). Specijalni software za kona�ne elemente, FreeFem i GEOFEM paketi.

OBAVEZE STUDENATA TOKOM NASTAVE I NA�INI NJIHOVA IZVR�AVANJA:

Dva programa ili jedan te�i projektni zadatak po semestru, uklju�iv�i i diskusiju, obranu pred asistentom, grafi�ku vizualizaciju, testiranje slo�enosti metode i konvergencije. Aktivno pra�enje nastave uz pomo� zadataka na webu kolegija.

UVJETI ZA POTPIS:

Jedan program po semestru, uspje�no testiran i dokumentiran, pregledan od nastavnika i asistenta.

NA�IN POLAGANJA ISPITA:

Jedan slo�eni zadatak i njegova realizacija na ra�unalu kao uvjet za pristup usmenom ispitu, usmeni ispit.

OBAVEZNA LITERATURA

Z. Drma�, M. Maru�i�, M. Rogina, S. Singer, Sanja Singer: Numeri�ka analiza, skripta na webu,  2003/2004,  http://www.math.hr/~rogina/nmf/mf.html)

M. S. Gochenbach: Partial Differential Equations, Analytical and Numerical Methods, SIAM 2002.

U. M. Ascher, R. M. Mattheij, R. D. Russel: Numerical Solution of Boundary Value Problems for Ordinary Differential Equation, SIAM 1995.

E. Isaacson, H. B. Keller: Analysis of Numerical Methods, John Wiley and Sons, London 1966.

DOPUNSKA LITERATURA

C. King, J. Billingham, S. R. Otto: Differential Equations, Linear, Nonlinear, Ordinary, Partial, Cambridge Univ. Press 2003.

G. Strang, G. J. Fix: An Analysis of the FEM, Prentice-Hall, 1973. W. H. Press, B.P. Flannery, S. A. Teukolsky, W. T. Vetterling: Numerical Recipes, Cambridge univ. press, 1987.

G. D. Smith: Numerical Solution of PDE: Finite Difference Methods,Clarendon press,Oxford, 1978.

M. Metcalf, J. Reid: FORTRAN 90/95 Explained, Oxford Univ. Press, 1999.

T. M. R. Ellis, I. R. Philips, T. M. Lahey: Fortran 90 Programming, Addison-Wesley, 1996.

OBJEKTNO ORJENTIRANO PROGRAMIRANJE

AUTOR PROGRAMA:

Dr. sc. Robert Pezer, Fizi�ki odsjek, Prirodoslovno-matemati�ki fakultet

OBLIK NASTAVE

SATI TJEDNO

IZVO�A� NASTAVE

predavanja

2

dr. sc. Robert Pezer      

vje�be

1

asistent      

seminar

0

ECTS BODOVI:

     4

 NASTAVNI SADR�AJI:

1. 1. Uvod i osnove C++ jezika.

1. 2. Rad sa stringovima.

1. 3. Rad s podacima.

1. 4. Organizacija programa i podataka.

1. 5. Kori�tenje sekvencijalnih sadr�a�a i analiza stringova.

1. 6. Kori�tenje algoritama standardne biblioteke.

1. 7. Asocijativni sadr�a�i.

1. 8. Generi�ke funkcije.

1. 9. Definiranje novih tipova u okviru OOP.

1. 10. Kori�tenje memorijskog prostora i strukture podataka.

1. 11. Apstraktne strukture podataka.

1. 12. Kako u�initi da se objekti klase pona�aju kao vrijednosti.

1. 13. Naslje�ivanje i dinami�ko vezanje.

1. 14. Automatsko raspolaganje memorijom.

1. 15. Zavr�ni primjer (objedinjuje vi�e principa i tehnika obra�enih tijekom kursa).

OBAVEZE STUDENATA TOKOM NASTAVE I NA�INI NJIHOVA IZVR�AVANJA:

Seminarski radovi, projektni zadaci (zada�e). Nastava se provodi predavanjima i vje�bama.

UVJETI ZA POTPIS

izrada zada�a u roku je uvjet za drugi potpis

AUTOR PROGRAMA:  

Dr. sc. Marijan Herak, redoviti profesor, Geofizi�ki odsjek, Prirodoslovno-matemati�ki fakultet      

OBLIK NASTAVE

SATI TJEDNO

IZVO�A� NASTAVE

predavanja

2

Prof. dr. sc. Marijan Herak

vje�be

1

asistent      

seminar

ECTS BODOVI:

4

CILJ KOLEGIJA      

Upoznati studente s odabranim seizmolo�kim problemima – npr. odre�ivanjem mehanizma pomaka u �ari�tu potresa. Primijeniti ste�ena znanja iz dosada�njih kolegija na rje�avanje specifi�nog problema.

NASTAVNI SADR�AJI:

Npr: Teorijske osnove – pomak uzrokovan silom u beskona�nom sredstvu, dipoli, parovi sila. Modeli seizmi�kog izvora. Vrste rasjeda. Stereografske projekcije. Prakti�no odre�ivanje mehanizma pomaka.     

OBAVEZE STUDENATA TOKOM NASTAVE I NA�INI NJIHOVA IZVR�AVANJA:

Prisustvovanje predavanjima i vje�bama, izrada doma�ih zada�a.

UVJETI ZA POTPIS:

Prisustvovanje predavanjima i vje�bama, izra�ene doma�e zada�e.

NA�IN POLAGANJA ISPITA:

Usmeno.

OBAVEZNA LITERATURA  

Kasahara, K: Earthquake mechanics, Cambridge University Press, 1981.

Aki, K., P. G. Richards: Quantitative Seismology, 2nd edition, University Science Books, Sausalito, California, 2002.

Stein, S. and M. Wysession: An introduction to Seismology, Earthquakes and Earth structure, Blackwell Publ., 2003.

Lay, T., T. C. Wallace: Modern Global Seismology, Academic Press, San Diego, 1995.

DOPUNSKA LITERATURA  

Udias, A.: Principles of Seismology, Cambridge University Press, United Kingdom, 1999.

OP�A I ANORGANSKA KEMIJA

AUTOR PROGRAMA: 

dr. sc. Ivan Vickovi�, redoviti profesor, Kemijski odsjek, Prirodoslovno-matemati�ki fakultet

OBLIK NASTAVE

SATI TJEDNO

IZVO�A� NASTAVE

predavanja

2

dr. sc. Ivan Vickovi�, red. prof.

vje�be

1

asistent

seminar

praktikum

ECTS BODOVI:   4

CILJ KOLEGIJA: 

OKVIRNI SADR�AJ PREDMETA:

Na predavanjima uz pokuse upoznaju se  fizikalno-kemijske zakonitosti izu�avanjem termokemije, agregacijskih stanja tvari i elektrokemije. Prou�avaju se kemijske promjene kod plinova, otopina i krutih tvari.Savladavaju se osnovni pojmovi o atomskoj, molekulskoj i kristalnoj strukturi tvari i prirodi kemijske veze. Upoznaje se kemija elemenata glavnih slupina periodi�kog sustava. Primjenjuju se kemijska na�ela  u anorganskoj kemiji i kemiji materijala, te fizikalna i matemati�ka na�ela instrumentalnih metoda  analize u kemiji. Na vje�bama se uvje�bava kemijski ra�un.

UVJETI ZA POTPIS:

Redovito poha�anje

NA�IN POLAGANJA ISPITA:

Ispit se sastoji od pismenog i usmenog dijela. Student mo�e biti jednokratno oslobo�en pismenog dijela ispita ako je postigao dovoljno dobre rezultate na pismenim provjerama znanja tijekom semestra.

OBAVEZNA LITERATURA:

S. H. Pine: Organska kemija, Dodatak A1-A6, �kolska knjiga, Zagreb 1994

I. Filipovi�, S. Lipanovi�, Op�a i anorganska kemija, 9. iz. �kolska knjiga, Zagreb 1995.

D. Grdeni�, Molekule i kristali, 4. izd. �kolska knjiga, Zagreb 1987.

DOPUNSKA LITERATURA:

AUTOR PROGRAMA:

Dr. sc. Franjo �umanovac, redoviti profesor, Rudarsko –geolo�ko-naftni fakultet

OBLIK NASTAVE

SATI TJEDNO

IZVO�A� NASTAVE

predavanja

2

dr. sc. Franjo �umanovac      

vje�be

2

Snje�ana Dominkovi� Alavanja, dipl. in�.      

seminar

ECTS BODOVI:

4

CILJ KOLEGIJA:

Stjecanje temeljnih znanja iz osnovnih geofizi�kih metoda istra�ivanja: gravimetrijske, magnetometrijske i geoelektri�nih. Ovladavanje instrumentarijem i terenskim mjerenjima, obradom podataka, interpretacijom, te primjenom geofizi�kih istra�ivanja.

NASTAVNI SADR�AJI:

Gravimetrijska istra�ivanja-Fizikalne osnove. Gravimetar. Gravimetrijsko djelovanje pravilnih geometrijskih tijela. Instrumenti i oprema. Mjerenje i obrada podataka.. Transformiranje gravimetrijskih karata. Gusto�e stijena. Gravimetrijska vi�ezna�nost. Gravimetrijsko modeliranje. Izostazija. Primjena gravimetrijskih istra�ivanja.

Geomagnetska istra�ivanja-Magnetsko polje Zemlje. Inducirana i remanentna magnetizacija. Magneti�ni minerali i stijene. Instrumenti i oprema. Mjerenje protonskim magnetometrom. Obrada podataka. Interpretacija. Primjena geomagnetskih istra�ivanja.

Geolelektri�na istra�ivanja - Pregled geoelektri�nih metoda. Elektri�na svojstva stijena. Metoda spontanog potencijala. Metoda elektri�ne otpornosti. Geoelektri�no sondiranje i profiliranje: instrumenti i oprema, mjerenje, obrada podataka, interpretacija. Inducirana polarizacija. Primjena geoelektri�nih istra�ivanja.

Vje�be: auditorne i terenske.

OBAVEZE STUDENATA TOKOM NASTAVE I NA�INI NJIHOVA IZVR�AVANJA:

Ocjena radnih zadataka u okviru vje�bi. Kolokviji.

UVJETI ZA POTPIS:

Odra�ene vje�be i polo�eni kolokviji.

NA�IN POLAGANJA ISPITA:

Usmeno

DOPUNSKA LITERATURA:

AUTOR PROGRAMA:

Dr. sc. Franjo �umanovac, redoviti profesor, rudarsko-geolo�ko-naftni fakultet

OBLIK NASTAVE

SATI TJEDNO

IZVO�A� NASTAVE

predavanja

2

dr. sc. Franjo �umanovac, red. prof.      

vje�be

2

Snje�ana Dominkovi�-Alavanja, dipl. in�.      

seminar

ECTS BODOVI:

4

CILJ KOLEGIJA:

Stjecanje temeljnih znanja iz osnovnih geofizi�kih metoda istra�ivanja: seizmi�kih (refleksije i refrakcije) i karota�nih (geofizi�kih mjerenja u bu�tinama). Ovladavanje instrumentarijem i terenskim mjerenjima, obradom podataka, interpretacijom, te primjenom geofizi�kih istra�ivanja.

NASTAVNI SADR�AJI:

Seizmi�ka istra�ivanja - Temeljni zakoni �irenja seizmi�kih valova. Graf vrijeme-udaljenost za slojevitu sredinu. Instrumenti i oprema: izvori seizmi�kih valova, geofoni, seizmografi. Refrakcijska istra�ivanja: mjerenje i obrada podataka, metode interpretacije , pote�ko�e u interpretaciji (nevidljivi i skriveni slojevi), primjena refrakcijskih istra�ivanja. Refleksijska istra�ivanja: mjerenje, obrada podataka (stati�ke, dinami�ke i rezidualne korekcije, analiza brzina), mjerenje seizmi�kih brzina, interpretacija seizmi�kih profila, migracija, primjena refleksijskih istra�ivanja.

Geofizi�ka mjerenja u bu�otinama - Pregled karota�nih metoda. Elektri�na svojstva stijena i faktor formacije. Raspored teku�ina i otpornosti u propusnom sloju. Karota�a spontanog potencijala. Karota�a otpornosti: normalna i inverzna sonda, sonde s usmjerenim strujama, mikrosonde, induktivna sonda. Radioaktivne karota�ne metode: karota�a prirodne radioaktivnosti, gama-gama karota�a, neutronska karota�a. Zvu�na karota`a. Ostale karota�ne metode: mjerenje temperature, promjera bu�otine i nagiba slojeva.

OBAVEZE STUDENATA TOKOM NASTAVE I NA�INI NJIHOVA IZVR�AVANJA:

Ocjena radnih zadataka u okviru vje�bi. Kolokviji.      

UVJETI ZA POTPIS:

Odra�ene vje�be i polo�eni kolokviji.

NA�IN POLAGANJA ISPITA:

Usmeno.

OBAVEZNA LITERATURA

�umanovac, F. (1998): Geofizi�ka istra�ivanja, geoelektri�ne i seizmi�ke metode. Rudarsko-geolo�ko-naftni fakultet, Zagreb.

Parasnis, D.S. (1986): Principles of Applied Geophysics. Chapman and Hall, New York.

PLANETOLOGIJA

AUTOR PROGRAMA:

Dr. sc. Vladis Vujnovi�, redoviti profesor,  Geofizi�ki odsjek, Prirodoslovno-matemati�ki fakultet        

OBLIK NASTAVE

SATI TJEDNO

IZVO�A� NASTAVE

predavanja

2      

dr. sc. Giuliana Verbanac      

vje�be

1      

seminar

ECTS BODOVI:

4

NASTAVNI SADR�AJI:

Zemlja kao svemirsko tijelo; astronomski podaci o planetima, satelitima i malim tijelima Sun�eva sustava. Metode odre�ivanja udaljenosti. (3 tjedna)

Unutra�nja izgradnja Zemlje, mehani�ka svojstva sustava Zemlje i Mjeseca, plime,  promjene polo�aja Zemljine osi (Chandlerovo kolebanje) i du�ine dana. Milankovi�evi ciklusi i glacijacije. (3 tjedna)

Gravimetrija, gra�a i razvoj Mjeseca. Pregled unutra�nje gra�e planeta i zastupljenosti elemenata. Osobine vidljivih povr�ina i geolo�ki procesi. (3 tjedna)

Termi�ki re�im u Sun�evu sustavu i vlastiti planetski izvori energije. Op�a svojstva planetskih atmosfera i njihovih fizi�kih interakcija sa Sun�evim zra�enjima. Planetske ionosfere i magnetosfere.  (3 tjedna)

Planetska kozmogonija i ekstrasolarni planeti (3 tjedna)

OBAVEZE STUDENATA TOKOM NASTAVE I NA�INI NJIHOVA IZVR�AVANJA:

Seminarski radovi s odabranim problemima      

DOPUNSKA LITERATURA:

Kivelson, M. G., Russell, C. T.O.: Introduction to Space Physics, Cambridge University Press, Cambridge 1997.     

RA�UN IZJEDNA�ENJA

AUTORI PROGRAMA:

Nastavnik: dr. sc. Davorka Herak, izvanredni profesor, Geofizi�ki odsjek, Prirodoslovno-matemati�ki fakultet

Asistent: mr. sc. Vlado Kuk, Geofizi�ki odsjek, Prirodoslovno-matemati�ki fakultet

OBLIK NASTAVE

SATI TJEDNO

IZVO�A� NASTAVE

predavanja

           1      

dr. sc. Davorka Herak, izv. prof.

vje�be

1

mr. sc. Vlado Kuk

seminar

ECTS BODOVI: 2

CILJ KOLEGIJA:

Studente upoznati s osnovama inverznih problema i na�inom izjedna�avanja mjerenja u slu�aju preodre�enih sustava.

NASTAVNI SADR�AJI:

Osnove teorije slu�ajnih pogre�aka. Gaussov zakon o vjerojatnosti pogre�aka. Ocjene to�nosti direktnih opa�anja (mjerenja). Izjedna�enje posrednih opa�anja. Jednad�be pogre�aka i normalne jednad�be. Pogre�ke izjedna�enih veli�ina.

OBAVEZE STUDENATA TOKOM NASTAVE I NA�INI NJIHOVA IZVR�AVANJA

Doma�e zada�e.

UVJETI ZA POTPIS

Redovito poha�anje nastave i redovita izrada doma�ih zada�a.      

NA�IN POLAGANJA ISPITA  

Uz redovnu i uspje�nu izradu doma�ih zada�a te aktivno sudjelovanje u nastavi samo usmeni ispit. U suprotnom, pismeni pa zatim usmeni ispit.

OBAVEZNA LITERATURA

Feil, L.: Teorija pogre�aka i ra�un izjedna�enja, Geodetski fakultet, Zagreb, 1989.

DOPUNSKA LITERATURA:

SEIZMOLOGIJA III

AUTOR PROGRAMA:

Dr. sc.  Davorka Herak, izvanredni profesor, Geofizi�ki odsjek, Prirodoslovno-matemati�ki fakultet

OBLIK NASTAVE

SATI TJEDNO

IZVO�A� NASTAVE

predavanja

2

dr. sc. Davorka Herak, izv. prof.

vje�be

1

dr. sc. Snje�ana Marku�i�, docent

seminar

ECTS BODOVI:

5

CILJ KOLEGIJA:

Razumijevanje generiranja, rasprostiranja i osnovnih svojstava povr�inskih valova potresa u po volji velikom broju slojeva. Nau�iti odrediti disperziju povr�inskih valova sa seizmograma te ra�unati pomo�u npr. Mathematice grupnu brzinu u 3-slojnom modelu. Spoznaja relevantnosti uvo�enja lateralnih nehomogenosti u teoriju rasprostiranja seizmi�kih valova.

NASTAVNI SADR�AJI:

Povr�inski valovi potresa. Rayleigheva jednad�ba. Rasprostiranje i disperzija valova potresa u vertikalno heterogenom n-slojnom sredstvu (Thomson-Haskellova metoda i metoda matrice rasprostiranja). Periodska jednad�ba. Odre�ivanje svojstvenih vrijednosti i svojstvenih funkcija povr�inskih valova u n-slojnom sredstvu. Rasprostiranje povr�inskih valova potresa u lateralno heterogenom sredstvu.

OBAVEZE STUDENATA TOKOM NASTAVE I NA�INI NJIHOVA IZVR�AVANJA:

Poha�anje predavanja, vje�bi, te samostalno rje�avanje dva zadatka.

UVJETI ZA POTPIS:

Dva zadatka iz odre�ivanja disperzije povr�inskih valova, koja studenti samostalno rje�avaju.

NA�IN POLAGANJA ISPITA:

Ispit se pola�e usmeno.

OBAVEZNA LITERATURA

Aki, K., P.G. Richards: Quantitative Seismology, 2nd edition, University Science Books, Sausalito, California, 2002.

Sato, H., M.C. Fehler: Seismic Wave Propagation and Scaterring in the Heterogeneous Earth, Springer Verlag, Berlin, 1997.

Stein, S. and M. Wysession: An introduction to Seismology, Earthquakes and Earth structure, Blackwell Publ., 2003.

DOPUNSKA LITERATURA

Lay, T., T.C. Wallace: Modern Global Seismology, Academic Press, San Diego, 1995.

SEIZMOLOGIJA IV

AUTOR PROGRAMA:

Dr. sc.  Davorka Herak, izvanredni profesor, Geofizi�ki odsjek, Prirodoslovno-matemati�ki fakultet

OBLIK NASTAVE

SATI TJEDNO

IZVO�A� NASTAVE

predavanja

2

dr. sc. Davorka Herak, izv. prof.

vje�be

1

     dr. sc. Snje�ana Marku�i�, docent      

seminar

ECTS BODOVI:

6

CILJ KOLEGIJA:

Spoznaja utjecaja lateralne heterogenosti, te anizotropije na rasprostiranje i raspr�enje valova potresa i nastanak koda valova. Razumijevanje nastanka i svojstava slobodnih oscilacija Zemlje (sferoidalnih i toroidalnih modova).

NASTAVNI SADR�AJI:

Osnove teorije raspr�enja elasti�kih valova u nehomogenom sredstvu. Koda valovi lokalnih potresa. Faktor dobrote (Qc) koda valova, mjerenje i interpretacija. Ovisnost Qc faktora o frekvenciji i proteklom vremenu. Seizmi�ka anizotropnost. Tenzor elasti�nosti i opis osnovnih sustava simetrije va�nih za seizmologiju. Jednad�be gibanja u 1-D i 2-D modelu, te Zemlje kao uniformne elasti�ke sfere. Odre�ivanje svojstvenih vrijednosti i svojstvenih funkcija slobodnih oscilacija. Sferni harmonici. Sferoidalne i toroidalne oscilacije.

OBAVEZE STUDENATA TOKOM NASTAVE I NA�INI NJIHOVA IZVR�AVANJA:

Poha�anje predavanja, vje�bi, te dva zadatka koja studenti samostalno rje�avaju.

UVJETI ZA POTPIS:

Dva zadatka: iz analize koda valova, te slobodnih oscilacija Zemlje koje studenti samostalno rje�avaju.

NA�IN POLAGANJA ISPITA:

Ispit se pola�e usmeno.

KOLEGIJI PRETHODNICI

Seizmologija I, II, Teorija elasti�nosti s primjenom u geofizici, Seizmologija III.

OBAVEZNA LITERATURA

Aki, K., P.G. Richards: Quantitative Seismology, 2nd edition, University Science Books, Sausalito, California, 2002.

Sato, H., M.C. Fehler: Seismic Wave Propagation and Scaterring in the Heterogeneous Earth, Springer Verlag, Berlin, 1997.

Stein, S. and M. Wysession: An introduction to Seismology, Earthquakes and Earth structure, Blackwell Publ., 2003.

DOPUNSKA LITERATURA

Lay, T., T.C. Wallace: Modern Global Seismology, Academic Press, San Diego, 1995.

SEIZMOTEKTONIKA

AUTOR PROGRAMA:

Dr. se. Eduard Prelogovi�, redoviti profesor, Rudarsko-geolo�ko-naftni fakultet

OBLIK NASTAVE

SATI TJEDNO

IZVO�A� NASTAVE

predavanja

2

dr. sc. Bruno Tomljenovi�, docent

vje�be

1

asistent

seminar

ECTS BODOVI:

4

CILJ KOLEGIJA:

Stje�u se znanja potrebna za prepoznavanje tektonske, posebno recentne tektonske aktivnosti i klasifikacija struktura i rasjeda po va�nosti u strukturnom sklopu i seizmotektonskoj aktivnosti. Osobito je va�na upotreba ste�enog znanja u praksi kod gra�evinskih zahvata, tunela, termo, hidro i nuklearnih elektrana, te dono�enja prostornih planova.     

NASTAVNI SADR�AJI:

Metode istra�ivanja. Regionalni tektonski pokreti. Klasifikacija struktura i rasjeda. Tipovi struktura, primjeri. Odnos stresa i deformacija struktura. Seizmogene strukture. Navla�ni, reversni, normalni, transformni i transkurenti pomaci. Seizmotektonski aktivni rasjedi. Strukturni odnosi u prostoru, reperni horizonti. Potresi i zone pojavljivanja. Tektonski uzro�nici nastanka potresa. Energetske, prostorne i vremenske zna�ajke potresa. Epicentralna podru�ja. Seizmi�ki izvori. Djelovanje seizmi�kih sila na povr�ini. Aseizmi�ka izgradnja.      

OBAVEZE STUDENATA TOKOM NASTAVE I NA�INI NJIHOVA IZVR�AVANJA:

Poha�anje nastave.

UVJETI ZA POTPIS:

Poha�anje nastave.

NA�IN POLAGANJA ISPITA:

Usmeni na�in polaganja ispita.      

OBAVEZNA LITERATURA

Uyeda, S. (1979): The New View of the Earth. Freeman and Co. New York.

Moores, M. E. & Twiss, J. T. (1999): Tectonics. Freeman and Co., New York.

Balt, B. A. (1999): Earthquakes. Freeman and Co., New York.

Keller, E. & R Pinter, N. (2002): Active Tectonics, Earthquakes, Uplifts and Landscape. Prentiuc Will New York.

RGN fakultet i Geofizi�ki odsjek PMF (1990): Seizmotektonska karta Hrvatske.

DOPUNSKA LITERATURA

Skoko, D. & Mokrovi�, J. (1982): Andrija Mohorovi�i�, �k. knjiga, Zagreb      

SEMINAR IZ KLIMATOLOGIJE

AUTOR PROGRAMA:

Dr. sc. Zoran Pasari�, vi�i predava�, Geofizi�ki odsjek, Prirodoslovno-matemati�ki fakultet

OBLIK NASTAVE

SATI TJEDNO

IZVO�A� NASTAVE

predavanja

vje�be

seminar

1

Dr. sc. Zoran Pasari�

Dr. sc. Ivana Herceg Buli�

praktikum

ECTS BODOVI  

3 + 2  

CILJ KOLEGIJA 

Razvija se sposobnost samostalnog rada i zaklju�ivanja. Stje�u se spoznaje i vje�tine u znanstvenoj komunikaciji. Produbljuje se znanje ste�eno prethodnih godina.

OKVIRNI SADR�AJ PREDMETA:

Seminar se sastoji iz samostalne obrade odre�ene teme iz podru�ja klimatologije. Student iznosi razradu problema, rezultate obrade i dobivene zaklju�ke (jedan referat semestralno). U razgovoru s nastavnikom i polaznicima seminara produbljuje se znanje ste�eno na predavanjima i vje�bama. Seminarske teme se odabiru iz �lanaka u teku�im stranim �asopisima ili iz ud�benika. 

OBLICI PROVO�ENJA NASTAVE I NA�IN PRA�ENJA USPJE�NOSTI STUDENATA TOKOM IZVEDBE PREDMETA:

Usmeno izlaganje pred polaznicima seminara,  pisani referat.

NA�IN POLAGANJA ISPITA:

Odr�ati seminar o projektnom zadatku i pismeno izvje��e o vlastitom seminaru

OBAVEZNA LITERATURA  

Znanstveni �lanci, knjige monografskog tipa, brojne internet stranice.

DOPUNSKA LITERATURA

SEMINAR IZ DINAMI�KE METEOROLOGIJE

AUTOR PROGRAMA:

Dr. sc. Branko Grisogono, izvanredni profesor, Geofizi�ki odsjek, Prirodoslovno-matemati�ki fakultet

OBLIK NASTAVE

SATI TJEDNO

IZVO�A� NASTAVE

predavanja

Vje�be

seminar

1

Dr. sc. Branko Grisogono, izv. prof.

ECTS BODOVI:

3 + 2

CILJ KOLEGIJA:

Produbljavanje saznanja o dinamici atmosfere na velikoj skali izvantropskih �irina.  Pro�irenje saznanja o mezoskalnoj i mikroskalnoj dinamici i turbulenciji. (Te�i�te je na studentovom izboru problema.)

NASTAVNI SADR�AJI:

Strukture izvantropskih makro- i mezo-poreme�aja. Mezoskalne ciklone. Interni uzgonski valovi. Grani�ni sloj atmosfere. Prognoza kineti�ke energije turbulencije. Spektralni opis turbulencije. Transport i difuzija u atmosferi.

OBAVEZE STUDENATA TOKOM NASTAVE I NA�INI NJIHOVA IZVR�AVANJA:

Pra�enje aktualnih sinopti�kih i lokalnih meteo-pojava (TV, www, itd.), projektni zadatak.

UVJETI ZA POTPIS:

Odr�ati seminar o projektnom zadatku.

NA�IN POLAGANJA ISPITA:

Pismeno izvje��e o vlastitom seminaru (projektnom zadatku).

OBAVEZNA LITERATURA

Holton, J.R.: An Introduction to Dynamic Meteorology, Academic Press Inc., San Diego, 1992 (ili 2004)

Stull, R.B.: An Introduction to Boundary Layer Meteorology, Kluwer, Dordrecht, 1988

DOPUNSKA LITERATURA

Brojne internet stranice, ECMWF kursevi, znanstveni �lanci.

SEMINAR IZ FIZI�KE OCEANOGRAFIJE

AUTOR PROGRAMA:

Dr. sc. Mirko Orli�, redoviti profesor, Geofizi�ki odsjek, Prirodoslovno-matemati�ki fakultet

OBLIK NASTAVE

SATI TJEDNO

IZVO�A� NASTAVE

predavanja

0      

vje�be

0      

seminar

1      

Dr. sc. Mirko Orli�, red. prof.

ECTS BODOVI:  

3 + 2      

CILJ KOLEGIJA:

Upoznati studente s na�inom kako se prati znanstvena literatura te kako se pismeno i usmeno prezentiraju rezultati istra�ivanja, a ujedno produbiti znanja ste�ena tijekom prethodnih godina studija. Dakle, seminar s jedne strane predstavlja vje�bu komuniciranja u znanosti i stoga pripremu za izradu i obranu zavr�nog rada, a s druge strane priliku za razvijanje vlastitih interesa.      

NASTAVNI SADR�AJI:

Nakon uvodnog predavanja, svaki pojedini student samostalno obra�uje dvije teme iz podru�ja fizi�ke oceanografije. Seminarske teme se odabiru iz �lanaka u teku�im znanstvenim �asopisima ili iz knjiga monografskog tipa. Rezultate obrade student izla�e pismeno i usmeno, obra�aju�i pozornost na razradu problema, rezultate obrade podataka i/ili matemati�kog modeliranja te dobivene zaklju�ke. U razgovoru s nastavnikom i drugim polaznicima seminara student produbljuje znanje ste�eno tijekom ranijih godina na predavanjima i vje�bama.

OBAVEZE STUDENATA TOKOM NASTAVE I NA�INI NJIHOVA IZVR�AVANJA:

Redovito poha�anje nastave, izrada dva seminarska rada te odr�avanje dva seminarska predavanja.

UVJETI ZA POTPIS:

Redovito poha�anje nastave, izrada dva seminarska rada te odr�avanje dva seminarska predavanja.      

NA�IN POLAGANJA ISPITA:

Pisanje dva seminarska rada i odr�avanje dva seminarska predavanja.      

OBAVEZNA LITERATURA

�lanci objavljeni u teku�im znanstvenim �asopisima.

Knjige monografskog tipa.

DOPUNSKA LITERATURA

SEMINAR IZ SEIZMOLOGIJE

AUTOR PROGRAMA:

Dr. sc. Marijan Herak, redoviti profesor, Geofizi�ki odsjek, Prirodoslovno-matemati�ki fakultet

OBLIK NASTAVE

SATI TJEDNO

IZVO�A� NASTAVE

predavanja

0

Vje�be

0

seminar

1

Dr. sc. Marijan Herak, red. prof.

ECTS BODOVI:

2 + 2

CILJ KOLEGIJA:

Student kroz �itanje odabranih znanstvenih �lanaka i prikaz rezultata tu�ih istra�ivanja u�i �itati znanstvenu literaturu te izlo�iti rezulatate znanstvenog rada. Ujedno produbljuje znanja u vezi odabranog problema. Studenti sami biraju temu seminara (u dogovoru s nastavnikom).

NASTAVNI SADR�AJI:

Bilo koji problem iz seizmologije, prema izboru studenata (u dogovoru s nastavnikom).

OBAVEZE STUDENATA TOKOM NASTAVE I NA�INI NJIHOVA IZVR�AVANJA:

Odr�ati seminar na odabranu temu (1 po semestru) pred kolegama i nastavnikom.

UVJETI ZA POTPIS:

Uspje�no odr�an seminar o projektnom zadatku.

NA�IN POLAGANJA ISPITA:

Pismeno izvje��e o vlastitom seminaru.

OBAVEZNA LITERATURA

Recentni znanstveni �asopisi sa seizmolo�kim radovima.

DOPUNSKA LITERATURA

Brojne internet stranice.

SEMINAR IZ ANALIZE I PROGNOZE VREMENA

AUTOR PROGRAMA:

Dr. sc. Kre�o Pand�i�, naslovni docent, Prirodoslovno-matemati�ki fakultet

OBLIK NASTAVE

SATI TJEDNO

IZVO�A� NASTAVE

seminar

1

dr. sc. Kre�o Pand�i�

ECTS BODOVI:

3+2

CILJ KOLEGIJA:

Upoznati studente  sa suvremenim metodama analize vremena s naglaskom na primjenu. Ste�ena znanja ove vrste neophodna su za sva podru�ja  operativne meteorologije: planiranje motrenja, procesiranje podataka, pra�enje i prognozu vremena i klime, ekolo�ke ekspertize.

NASTAVNI SADR�AJI:

Nastavnik predla�e studentima temu seminarskog rada iz podru�ja analize vremena i priprema odgovaraju�u literaturu. Tema treba biti �to vi�e vezana za suvremenu meteorolo�ku praksu. Prednost imaju teme koje se bave procesima vezanim za podru�je Hrvatske (na primjer, sredozemna ciklogeneza), odnosno posebne grane primjene: zrakoplovna ili pomorska meteorologija.

OBAVEZE STUDENATA TOKOM NASTAVE I NA�INI NJIHOVA IZVR�AVANJA:

Studenti su du�ni pripremiti jedno predavanje tijekom IX. semestra iz podru�ja Sinopti�ke meteorologije I na temelju odabrane literature (znanstveni rad, monografija ili poseban pregled iz meteorolo�ke prakse).

UVJETI ZA POTPIS:

Studentima je usmeno predavanje uvjet za potpis.

NA�IN POLAGANJA ISPITA:

Samostalno pripremljeno usmeno predavanje iz podru�ja Sinopti�ke meteorologije I, II koje se posebno ne ocjenjuje. Predavanje se  izla�e uz obveznu nazo�nost studenata i nastavnika.

OBAVEZNA LITERATURA:

koriste se samo dijelovi navedenih knjiga:

Pand�i�, K., 2002: Analiza meteorolo�kih polja i sustava. HINUS, Zagreb.

Bluestein, H.B., 1992: Sinoptic-dynamic meteorology in midlatitudes. Oxford University Press, New York.

Kalney, E., 2003: Atmospheric modelling, data assimilation and predictability. Cambridge   University Press, Cambridge.

Pielke R.A. and R.P. Pearce, 1994: Mesoscale modeling of the atmosphere. American

Meteorological Society, Boston. 

DOPUNSKA LITERATURA:

Daley, R., 1991: Atmospheric data analysis.Cambridge University Press, Cambridge. 457 pp.

Kurz, M., 1998: Synoptic meteorology. Deutscher Wetterdienst, Offenbach. 200 pp.

Carlson, T.N., 1994: Mid-latitude weather systems. American Meteorological Society, Boston. 507 pp. 

ANALIZA I PROGNOZA VREMENA I

AUTOR PROGRAMA:

dr. sc. Kre�o Pand�i�,  naslovni docent, Prirodoslovno-matemati�ki fakultet

OBLIK NASTAVE

SATI TJEDNO

IZVO�A� NASTAVE

predavanja

2      

dr. sc. Kre�o Pand�i�

vje�be

1      

asistent

ECTS BODOVI:

     3

CILJ KOLEGIJA:

Upoznati studente s tradicionalnim i suvremenim metodama analize  vremena. Ste�ena znanja ove vrste neophodna su za sva podru�ja istra�iva�ke i operativne meteorologije: planiranje motrenja, procesiranje podataka, pra�enje i prognozu vremena i klime, ekolo�ke ekspertize.

NASTAVNI SADR�AJI:

Globalni motriteljski sustav ¾ Svjetsko meteorolo�ko bdijenje. Kontrola meteorolo�kih informacija. Analiti�ki materijali s posebnim osvrtom na kartografske projekcije (sto�astu, valjkastu i polarno-steregrafsku). Objektivna analiza meteorolo�kih polja: metoda prilagodbe (polinomna i spektralna), optimalna (statisti�ka) interpolacija, metoda uzastopnih popravaka i varijacijska metoda. Tehnologija izrade izopleta.

Atmosferski sustavi: zra�ne mase, atmosferske fronte (frontogeneza i frontoliza), mlazne struje uklju�uju�i njezine geneti�ke funkcije, bari�ki cirkulacijski sustavi (ciklone, anticiklone, doline i grebeni) uklju�uju�i ciklogenezu (ciklolizu) i anticiklogenezu (aniciklolizu) te tendenciju visina izobarne plohe. Diferencijalna svojstva polja vjetra, strujnice i trajektorije. Dijagnoza  vertikalnih gibanja u atmosferi. Bari�ki sustavi u okviru op�e atmosferske cirkulacije. Zavjetrinska ciklogeneza s posebnim osvrtom na ciklogenezu na ju�noj strani Alpa.. Analiza polja vlage i procjena koli�ine oborine. Atmosferski sustavi i vrijeme. Orografski utjecaji na vrijeme. Obalna cirkulacija zraka i vrijeme.

OBAVEZE STUDENATA TOKOM NASTAVE I NA�INI NJIHOVA IZVR�AVANJA:

Na vje�bama studenti izra�uju ra�unalne programe u programskom jeziku FORTRAN  testiraju�i ih na stvarnim podacima i ra�unalu. Zadaci na vje�bama naslanjaju se na predavanja kao i meteorolo�ku praksu. Do konca IX. semestra studenti trebaju izraditi poseban program kao kolokvij koji je uvjet za potpis iz Sinopti�ke meteorologije I.

UVJETI ZA POTPIS:

Nazo�nost predavanjima evidentira se potpisom studenata. Nakon zavr�etka semestra  sumira se nazo�nost svakog studenta i ocjenjuje ocjenom od 1 do 5. Ocjene nazo�nosti zapisuju se u poseban priru�nih nastavnika i nerijetko se koriste kao dodatni pokazatelj pri davanju preporuka o studentu (posao, stipendija itd.). Studente se upozorava na va�nost kontinuiranog sudjelovanja u nastavi te utjecaj na ukupan uspjeh.

NA�IN POLAGANJA ISPITA:

Tradicionalno se ispit iz Sinopti�ke meteorologije I obavlja naj�e��e usmeno kori�tenjem krede i plo�e, a rije�e (ako prethodno uvjeti ne dozvoljavaju) u obliku pismene pripreme i usmenog poja�njenja napisanog. U oba slu�aja prati se stupanj formalne usvojenosti gradiva te osobito njegovo razumijevanje paze�i na stru�nu terminologiju. Ukoliko postoji dilema oko ocjene postavljaju se dodatna potpitanja sve dotle dok nije mogu�e donijeti kona�nu odluku.

OBAVEZNA LITERATURA

Pand�i�, K., 2002: Analiza meteorolo�kih polja i sustava. HINUS, Zagreb. 314 pp.

Bluestein, H.B., 1992: Sinoptic-dynamic meteorology in midlatitudes, (Vol. I). Oxford University Press, New York. 431 pp.

Bluestein, H.B., 1993: Sinoptic-dynamic meteorology in midlatitudes, (Vol. II). Oxford University Press, New York. 431 pp. 

DOPUNSKA LITERATURA: 

Daley, R., 1991: Atmospheric data analysis.Cambridge University Press, Cambridge. 457 pp.

Kurz, M., 1998: Synoptic meteorology. Deutscher Wetterdienst, Offenbach. 200 pp.

Carlson, T.N., 1994: Mid-latitude weather systems. American Meteorological Society, Boston. 507 pp.

ANALIZA I PROGNOZA VREMENA II

AUTOR PROGRAMA:

Dr. sc. Kre�o Pand�i�, naslovni docent, Prirodoslovno-matemati�kog fakulteta

OBLIK NASTAVE

SATI TJEDNO

IZVO�A� NASTAVE

predavanja

2      

nastavnik

vje�be

1      

asistent

ECTS BODOVI:

4

CILJ KOLEGIJA:

Upoznati studente s tradicionalnim i suvremenim metodama prognoze  vremena. Ste�ena znanja ove vrste neophodna su za sva podru�ja istra�iva�ke i operativne meteorologije: planiranje motrenja, procesiranje podataka, pra�enje i prognozu vremena i klime, ekolo�ke ekspertize.

NASTAVNI SADR�AJI:

Subjektivni na�in prognoze vremena. Objektivne metode prognoze: deterministi�ki, stohati�ki i deterministi�ko-stohasti�ki pristup.

Hidrodinami�ke jednad�be u razli�itim koordinatnim sustavima (generalizirane koordinate, sferne koordinate, tangencijalni sustav, kartografske koordinate).  Pregled numeri�kih metoda rje�avanja hidrodinami�kih jednad�bi: metoda kona�nih razlika i metode razvoja funkcija u red (spektralna i kona�nih elemenata). Nelinearna numeri�ka nestabilnost i filtriranje numeri�ke nestabilnosti (niskopropusni i vrp�asti filtri). Inicijalizacija numeri�kih modela: jednad�ba  ravnote�e, normalni modovi, �etverodimenzijalna varijacijska analiza. Definiranje grani�nih uvjeta.

Barotropni model za ograni�eno podru�je na sto�astoj projekciji. �estoslojni hemisferski prognosti�ki model s primitivnim jednad�bama. Globalni spektralni model Europskog centra za srednjoro�ne prognoze vremena. Upoznavanje s regionalnim modelima ALADIN (Aire Limitee Adaptation et Development International) i HIRLAM (HIgh Resolution Limited Area Modelling).

Stohasti�ki (regresijski) pristup prognozi vremena. Metoda analogija. Deterministi�ko-stohasti�ki pristup: prediktabilnost atmosfere, ansambl prognoze.

Subjektivni na�in interpretacije produkata prognosti�kih modela. Regresijski na�in interpretacije (Model Output Statistic, Perfekt Prognosis). Adaptacijski deterministi�ki modeli  (na primjer,  za prilagodbu polja strujanja orografiji). Prognoze za posebne namjene. Verifikacija prognoza.

OBAVEZE STUDENATA TOKOM NASTAVE I NA�INI NJIHOVA IZVR�AVANJA:

Na vje�bama studenti izra�uju ra�unalne programe u programskom jeziku FORTRAN  testiraju�i ih na stvarnim podacima i ra�unalu. Zadaci na vje�bama naslanjaju se na predavanja kao i meteorolo�ku praksu. Do konca X. semestra studenti trebaju izraditi poseban program kao kolokvij koji je uvjet za potpis iz Sinopti�ke meteorologije II.

UVJETI ZA POTPIS:

Nazo�nost predavanjima evidentira se potpisom studenata. Nakon zavr�etka semestra  sumira se nazo�nost svakog studenta i ocjenjuje ocjenom od 1 do 5. Ocjene nazo�nosti zapisuju se u poseban priru�nih nastavnika i nerijetko se koriste kao dodatni pokazatelj pri davanju preporuka o studentu (posao, stipendija itd.). Studente se upozorava na va�nost kontinuiranog sudjelovanja u nastavi te utjecaj na ukupan uspjeh.

NA�IN POLAGANJA ISPITA:

Tradicionalno se ispit iz Sinopti�ke meteorologije II obavlja naj�e��e usmeno kori�tenjem krede i plo�e, a rije�e (ako prethodno uvjeti ne dozvoljavaju) u obliku pismene pripreme i usmenog poja�njenja napisanog. U oba slu�aja prati se stupanj formalne usvojenosti gradiva te osobito njegovo razumijevanje paze�i na stru�nu terminologiju. Ukoliko postoji dilema oko ocjene postavljaju se dodatna potpitanja sve dotle dok nije mogu�e donijeti kona�nu odluku.

OBAVEZNA LITERATURA: 

Kalney, E., 2003: Atmospheric modeling, data assimilation and predictability. Cambridge   University Press, Cambridge. 341 pp.

Haltiner, G.J. and R.T. Williams, 1980: Numerical weather prediction. John Wiley & Sons, New York. 477 pp.

Pielke R.A. and R.P. Pearce, 1994: Mesoscale modeling of the atmosphere. American Meteorological Society, Boston. 167 pp. 

DOPUNSKA LITERATURA

Zdunkowski, W. and A. Bott, 2003: Dynamics of the atmosphere – A course in theoretical meteorology. Cambridge University Press, Cambridge. 719 pp.

Radinovi�, �., 1979: Prognoza vremena. Univerzitet u Beogradu. Beograd. 266 str.

Mesinger, F. and A. Arakawa, 1976: Numerical models in atmospheric models. Volume I. GARP Publication Series No. 17, WMO, Geneve. 135 pp.

STATISTI�KA FIZIKA

AUTOR PROGRAMA:

Dr. sc. Ivo Batisti�, izvanredni profesor, Fizi�ki odsjek, Prirodoslovno-matemati�ki fakultet

OBLIK NASTAVE

SATI TJEDNO

IZVO�A� NASTAVE

predavanja

2

dr. sc. Ivo Batisti�, izv. prof.

vje�be

1

Davor �apeta, dipl. in�.      

seminar

praktikum

ECTS BODOVI  

4

CILJ KOLEGIJA:

Razumijevanje veze izme�u globalnih termodinami�kih (termi�kih) svojstava tijela i

mikroskopske strukture od koje su tijela sa�injena.

OKVIRNI SADR�AJ PREDMETA:

1. Uvod u ra�unanje vjerojatnosti, kombinatoriku i funkcije raspodjele.

2. Me�umolekulani sudari i prora�un tlaka idealnog plina.

3. Osnovni termodinami�ki pojmovi, jednad�ba stanja.

4. Osnovni zakoni termodinamike, Carnotov ciklus i termodinami�ki strojevi.

5. Osnovna relacija termodinamike, sustavi promjenjivog broja �estica.

6. Maxwellova funkcija raspodjele.

7. Pojam konfiguracijskog prostora, ograni�enja klasi�ne statisti�ke fizike.

8. Stirlingova formula, izvod Boltzmannove raspodjele.

9. Browonovo gibanje, zakon jednake raspodjele energija, Daltonov zakon.

10. Kvantizacija energijskog spektra za razne vrste gibanja, 3. zakon termodinamike, zra�enje crnog tijela.

11. Toplinski kapacitet krutih tijela, bozoni i fermioni, Boze-Einsteinova funkcija raspodjele.

12. Fermi-Dirakova funkcija raspodjele, fermionski sustavi.

UVJETI ZA POTPIS:

Pra�enje predavanja i vje�bi      

NA�IN POLAGANJA ISPITA:

Pismeni ispit  +  usmeni ispit.

OBAVEZNA LITERATURA

V. �ips, Uvod u statisti�ku fiziku, �kolska knjiga, Zagreb, 1990.

Literatura za pro�irenje znanja:

Z. Lenac i V �ips, Zadaci iz statisti�ke fizike I, Liber, Zagreb, 1980.

Z. Lenac i V �ips, Zadaci iz statisti�ke fizike II, Liber, Zagreb, 1981.

V. �ips, Osnove statisti�ke fizike, Liber, Zagreb, 1983.

F. Mandl, Statistical Physics, Wiley, New York, 1988. 

DOPUNSKA LITERATURA

 http://grdelin.phy.hr/~ivo/Nastava/StatistickaFizika/

 TE�A I OBLIK ZEMLJE

AUTORI PROGRAMA:

Nastavnik: dr. sc. Davorka Herak, izvanredni profesor, Geofizi�ki odsjek, Prirodoslovno-matemati�ki fakultet

Asistent: mr. sc. Vlado Kuk, Geofizi�ki odsjek, Prirodoslovno-matemati�ki fakultet

OBLIK NASTAVE

SATI TJEDNO

IZVO�A� NASTAVE

predavanja

2

dr. sc. Davorka Herak, izv. prof.

vje�be

1

mr. sc. Vlado Kuk

seminar

ECTS BODOVI:      

3

CILJ KOLEGIJA:

Upoznati studente s djelovanjem sile gravitacije na Zemlji koja rotira. Nau�iti studente odre�ivanje parametara sile te�e. Upozoriti ih na relevantnost mjerenja akceleracije sile te�e u npr.  primijenjenoj geofizici.

NASTAVNI SADR�AJI:

Elementi teorije potencijala. Geoid i sferoid. Normalno polje sile te�e.  Clairautov teorem. Udaljenost izme�u geoida i sferoida. Stokesov teorem. Osnove teorije izostazije. Redukcija sile te�e. Anomalije te�e. Izostatska redukcija mjerenih vrijednosti.

OBAVEZE STUDENATA TOKOM NASTAVE I NA�INI NJIHOVA IZVR�AVANJA

Doma�e zada�e.

UVJETI ZA POTPIS

Redovito poha�anje nastave i redovita izrada doma�ih zada�a.      

NA�IN POLAGANJA ISPITA  

Uz redovnu i uspje�nu izradu doma�ih zada�a te aktivno sudjelovanje u nastavi samo usmeni ispit. U suprotnom, pismeni pa zatim usmeni ispit.

OBAVEZNA LITERATURA

Lambeck, K.: Geophysical Geodesy, Clarendon Press, Oxford, 1988.

Vani�ek, P. and E. Krakiwsky: Geodesy, The Concepts, Elsevier, Amsterdam, 1986.

DOPUNSKA LITERATURA:

Kasumovi�, M.: Op�a i primjenjena geofizika s osnovama sferne astronomije, I dio, PMF, Zagreb, 1971.